Teološka tribina "Kršćanski pogled na Europu" održana je u organizaciji Katoličkoga pastoralnog ureda za studente u utorak 17. siječnja u Studentskom domu "Stjepan Radić" u Zagrebu.
Profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu dr. Ivica Raguž istaknuo je važnost temeljne teze, a to je da se Europljanin postaje. U tom kontekstu istaknuo je kako je bit europske kulture romanitet, latinitet. To ponajprije znači sekundarnost, tj. da je europska kultura primala od drugih. Kao što je rimska kultura s jedne strane primila židovsko-kršćansku tradiciju i s time se trajno definirala, s druge pak strane primila je grčku tradiciju filozofije i umjetnosti, humanizam, bit čovjeka kao takvoga. Pozvani smo uvijek iznova postajati Europljanima, možemo biti ponosni na tako shvaćen europski duh unatoč svim slabostima, ideologijama koje su pokušale uništiti taj europski duh. Po mom mišljenju to "postati Europljanin" može se bolje ostvarivati u Europskoj uniji, rekao je dr. Raguž.
Načelnik Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj uniji Ministarstva vanjskih i europskih poslova mr. Zvonimir Frka-Petešić podsjetio je na raspoloženje od prije 20 godina, ali je i upozorio na greške koje je Europa učinila prema Hrvatskoj, poput odgode priznanja, embarga na prodaju oružja.
Danas se nalazimo u jednom specifičnom trenutku: s jedne strane je gospodarski kontekst Europe težak, a upravo u tom kontekstu je Hrvatska završila pregovore. Na to se nadovezuje i niz kriza – financijska, kriza eurozone, rekao je te istaknuo kako europski projekt ima i dalje budućnost. Naime, Europa je prošla kroz mnoge krize, ovo nije prva, no svaki puta se pokazalo da je Europa izišla jača iz tih kriza i da su one djelovale kao korektiv, da se europski projekt postavi na čvršće temelje. Upravo zbog tih razloga to je velika šansa za Hrvatsku da budemo dio tih procesa koji u posljednja dva desetljeća itekako utječu na nas, rekao je Frka-Petešić.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić uvodno se osvrnuo na nastanak procesa europskih integracija kojima je u korijenu bila duhovna, kulturna i zajednička ideja uvjerenih političara, katolika koji su iskusili tragediju II. svjetskog rata i podjela u Europi. U tom kontekstu, dr. Tanjić podsjetio je i na velike pape Benedikta XV. i Piju XII. koji su osjećali da se razdire njihovo biće, jer pripadnici njihove Crkve stoje jedan nasuprot drugom. Upozorio je i kako valja razlikovati Europu od Europske unije te podsjetio kako pluralnost različitosti omogućuje različit pristup stvarnosti. Jesu li ovo najbolje moguće politike integracije teško je ocijeniti, ali tu treba imati realan stav prema politici. Politika ne smije postati religijska utopija, politika bi trebala omogućiti pravedan odnos među osobama, među narodima, upozorio je dr. Tanjić. "Postoji mnoštvo prijepora, no mi kao kršćani moramo imati dovoljno hrabrosti svjedočiti da se povijest može mijenjati i oblikovati, da neke situacije nisu samo crne i bijele, već da se mogu mijenjati zalaganjem pojedinca i zajednice. Ako se kroz 60 godina izgubilo ovo duhovno kulturno, religijsko, misaono, ne smijemo bježati od toga da to ponovno pokušamo uspostaviti", rekao je dr. Tanjić.
Profesor na Hrvatskome katoličkom sveučilištu dr. Gordan Črpić osvrnuo se na pitanje suvereniteta. Istaknuo je kako postoje dva generalna modela koja pokušavaju tumačiti fenomen Europe – modernizacijski i kulturološki. Prvi počiva na ekonomiji, a drugi na kulturi. Premda je pozadina ujedinjenja Europe ekonomska, politička, ne smije se zaboraviti da su uvjereni katolici koji su pokrenuli proces imali zajedničku pretpostavku sustava vrijednosti te su tako mogli raditi na rješenju problema. Tako da je prožimanje kulturalnoga i ekonomskoga nešto što je dinamika razvoja Europe, zaključio je.
U raspravi koja je uslijedila dotaknuta su pitanja kršćanskih korijena, tj. bojazni oko nametanja liberalnih pogleda. U tom kontekstu, uvodničari su istaknuli niz primjera po kojima je Hrvatska liberalnija nego neke zemlje te je zaključeno kako očuvanje kršćanskih korijena u prvom redu ovisi o nama, našoj vjeri i našoj motivaciji.
Dotaknuta je i uloga medija, zapošljavanja, poučavanja vjeronauka, kretanja roba i usluga. Tribina je završila molitvom sv. Josipu, zaštitniku hrvatske domovine. (missio.ba/ika)