Ova video konferencija je održana danas, 25. lipnja 2021. od 9.30 do 12,30. Počela je molitvom koju je predvodila s. Roberta Tramarelli, generalna tajnica ovog papinskog misijskog Djela. Nakon molitve pozdravila je sve nacionalne ravnatelje i osobe zadužene za Djelo svetog Djetinjstva u pojedinoj državi. Istaknula je da je cilj ove konferencije snimiti stanje ovog Djela u pojedinoj Nacionalnoj upravi s naglaskom na postojeće misijske akcije i projekte kao i što se planira za budućnost. Svaki ravnatelj koji je želio predstaviti svoju Nacionalnu upravu imao je na raspolaganju desetak minuta. Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH mons. Luka Tunjić predstavio je rad Djela svetog Djetinjstva u našoj državi. Njegov intervent donosimo u cijelosti:
Djelovanje Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini, a onda i Djela svetog Djetinjstva, nemoguće je shvatiti bez dvije važne stvari. Prvo: do unazad dvadeset godina BiH je bila pod skrbi Kongregacije za evangelizaciju naroda i nije se puno radilo na produbljivanju misijske svijesti jer smo i sami smatrani misijskim područjem. Naglasak je bio na kolektama koje treba predati u Kongregaciju, tiskao se misijski list Radosna vijest zajedno s Nacionalnom upravom u Hrvatskoj i provodila još po koja misijska akcija. Drugo: od 1992.-1995. godine u BiH je bio krvavi rat koji je za posljedicu imao progon stanovništva, tako da je od prijeratnih 800.000,00 Hrvata katolika, broj vjernika skoro prepolovljen. Najveći broj vjernika je prognan tijekom rata i neposredno poslije rata. Mnogi vjernici su odselili poslije rata jer nisu imali normalne uvjete za život a i danas sele posebno mladi i mlade obitelji. Nesređeno političko stanje u državi predugo traje, nezaposlenost je velika a korupcija raste na svakom koraku. Zbog te opće nesigurnosti i nezaposlenosti, uglavnom mladi i mlade obitelji, sele u Ausriju, Njemačku, Švicarsku, Švedsku, a ima ih koji sele i u prekooceanske zemlje. Prosječna plaća je oko 500 eura a prosječna mirovina je oko 250 eura.
Zbog posljedica rata i općeg stanja približno trećina župa nema niti jednoga djeteta, trećina župa ima svega po nekoliko djece a samo trećina župa ima dvadesetoro i više djece. Ovakvo cjelokupno stanje i podatci nas potiču razvijati misijsku svijest kod svih počevši od biskupa, svećenika, redovnika, odgojnih ustanova i svih vjernika. Ovo stanje nije izgovor da se ne može ništa raditi i da se do sada nije ništa radilo. Zajedno s Nacionalnom upravom Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj tiskamo misijski list Radosna vijest, radimo zajedno promidžbene materijale za Svjetski dan misija i za Dan Djela svetog Djetinjstva. Tu bih posebno izdvojio kateheze za djecu i mlade, igrokaze i različite teme interesantne za djecu… Te materijale šaljemo na sve župe i svim katehetama u školama. Adventski kalendar je vrlo odgojan i pripravlja djecu za Božić i Bogojavljenje nudeći im svaki dan po jedan poticaj, molitvu, dobro djelo… Zatim u tim animacijskim materijalima svake godine obrađujemo po jednu misijsku zemlju u Africi s posebnim naglaskom na školski i vjerski život djece u dotičnoj zemlji. Ovo upoznavanje ima za cilj probuditi kod djece empatiju i solidarnost za djecu u misijama. Pišu se tu i vrlo dirljiva i dosjetljiva pisma nepoznatim prijateljima. Misijske kasice u došašću i korizmi su nezaobilazni način prikupljanja pomoći vršnjacima u misijama. Uz ovo tu su posjete župama i školama, kada govorimo o misijskoj djelatnosti i na koji način djeca mogu biti mali misionari. Pretprošle godine smo uradili jednu priču kao slikovnicu u kojoj smo kroz priču i slike rekli ono najbitnije o Djelu svetog Djetinjstva. Već sam dao profesionalnim osobama da od te priče naprave dramski komad koji će se moći pripremati i izvoditi u školama i župama. Svakako planiramo snimiti tu izvedbu i ponuditi župnicima i školama a pomoći će i nama kod posjeta i promociji ovoga Djela. Nadalje svakako planiramo povećati broj posjeta župama i školama jer smatram da je živi susret nezamjenjiv. Kada je bio Izvanredni misijski mjesec listopad 2019., naši biskupi su tu godinu proglasili misijskom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Neke župe imaju redovne misijske godišnje akcije. Već neke župe imaju misijske sekcije koje pomažu župnicima u misijskom pastoralu koji polako postaje sastavni dio redovitoga pastorala. U tome nam pomažu Centri za mlade u biskupijama i medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije. Njihov tjedni list Katolički tjednik ima svaki broj svoju rubriku Zov misija u kojoj na dvije stranice pišu o najvažnijim i aktualnim temama u misijama. U radu s djecom planiramo intenzivirati suradnju s katehetama u školama i župama. Bit će tu nagradnih misijskih tema kao i prigodnih kvizova i natjecanja.
Već smo u pregovorima o osvježavanju i osuvremenjivanju našeg misijskog portala kako i facebook stranice. Koristimo i druge puno čitanije crkvene portale, stranice, novine i radio. Puno je toga što se već radi i što se u budućnosti planira. Sve mora ići korak po korak u širenju i produbljivanju misijske svijesti jer sam već rekao koje su poteškoće. Ovdje je važno spomenuti da u ovoj Nacionalnoj upravi radimo samo ja i jedna redovnica zadužena za administraciju i to većinom oko financija. Svi drugi su vanjski suradnici i volonteri. Druga stvar koja je važna za sve Nacionalne uprave jest uvezivanje svih postojećih crkvenih ustanova, ureda i centara kako bi misijski pastoral bio sastavni dio redovitoga pastorala. To se već radi i postoji dobra spremnost za suradnju. Nije nevažno spomenuti da ova Nacionalna uprava nema nikakve financijske potpore od države niti od Crkve. Sve što radimo i sve novce koje prikupimo dar su naših vjernika i prijatelja misija a već sam rekao kolika je prosječna plaća i mirovina.
I na kraju ovo vrijeme pandemije covid 19 je spriječilo u mnogočemu rad naše uprave jer se škola uglavnom odvijala online, župe nisu imale vjeronauka a jedno vrijeme nije bilo ni misa odnosno slavile su se s ograničenim brojem osoba. Bila je i zabrana kretanja. Jedno vrijeme čak je bio i policijski sat kada je bilo zabranjeno kretanje od noći do ujutro. Nadamo se da će zabrane uskoro prestati i da će se stanje normalizirati što će nam omogućiti normalno i nesmetano pastoralno djelovanje.
Važno je još spomenuti da Hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ima blizu 80 misionara i misionarki u misijskim zemljama. Uglavnom su to svećenici, redovnici i redovnice dok laici odlaze raditi volonterski. Uz rečene projekte i misijsko djelovanje održavamo redovite kontakte s njima i pomažemo prema našim mogućnostima.
Hvala na slušanju i strpljenju.