Prema već ustaljenoj tradiciji Sveti je Otac tijekom leta prema Beninu odgovarao na upite novinara koji ga prate na putovanju u afričku državu.
Na novinarov upit zašto je za 22. apostolsko putovanje odabrao Benin, Papa je odgovarajući na upit istaknuo državnu miroljubivost i uspješnu demokraciju, potom miran međuvjerski i međureligijski suživot, te važnost predaje post-sinodske pobudnice.
Kao treći razlog apostolskog putovanja u Benin Papa je naveo osobno prijateljstvo s blagopokojnim kardinalom Bernardinom Gantinom, velikim predstavnikom katoličke Afrike, ljudske i civilizirane – primijetio je Benedikt XVI.
Odgovarajući na upit o novim kršćanskim zajednicama koje nude pojednostavljeno kršćanstvo, rekao je da nove zajednice razvodnjenim kršćanstvom postižu prividan ali nestalan uspjeh. Nakon kratkog vremena mnogi se vrate u Katoličku crkvu – ustvrdio je Benedikt XVI. i dodao da Crkva ne treba oponašati te zajednice nego ima promišljati kako unijeti novu živost u katoličku vjeru, učiniti shvatljivom evanđeosku poruku.
Odgovarajući na upit o poruci afričkim političarima, rekao je da je poruka sadržana u post-sinodskoj pobudnici. Mnogo se govorilo na svjetskoj razini o općem bratstvu, letjele su velike riječi i plemenite nakane, ali se malo ostvarilo. Naravno, moramo se pitati zašto se malo ostvari od obećanoga – primijetio je Sveti Otac, objašnjavajući da opće bratstvo zahtijeva odricanje. Čovjek je, nakon istočnoga grijeha, postao egoist; sve bi želio imati a ne želi se ničega odreći, želi život a ne želi darovati život, upravo stoga se plemenite nakane ne mogu ostvariti. Jedino ljubavlju i spoznajom Boga koji nas ljubi možemo ostvariti plemenite nakane žrtvujući život za druge – ustvrdio je Benedikt XVI.
Na upit o budućnosti Afrike, Papa je rekao da u Africi kao i drugdje ima vrlo velikih problema, ali afrička životna svježina i poletna mladež, afrička radost i vjerski osjećaj te nada naviještaju bolju budućnost za Afriku – ustvrdio je Papa, a potom je odgovorio na upit o kardinalu Gantinu. Papa je rekao da je pokojnog kardinala upoznao 1977. na svome biskupskom ređenju. Već me je tada razveselio svojom hrabrošću, vjerom i radošću, potom smo dugo surađivali tijekom rimskog boravka. Uvijek sam se divio njegovoj praktičnoj razboritosti i jednostavnosti, a bio je čovjek duboke vjere i molitve. Mogu reći da mi je bio uzor, stoga se radujem što ću moliti na njegovu grobu. Bio mi je uzor i prijatelj – zaključio je Benedikt XVI. (missio.ba/rv)