Stav Međureligijskog vijeća o predloženim rješenjima zakona o denacionalizaciji

logo misijske sredisnjice slika za objave

Skupština MRV naglašava hitnost donošenja Zakona o restituciji ili denacionalizaciji
Skupština Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, na 50. redovnoj sjednici održanoj 23. veljače u Sarajevu, razmatrala je, između ostalog, predložena rješenja novog prednacrta Zakona o denacionalizaciji, priopćeno je iz Tajništva Vijeća. U dokumentu koji su potpisali: nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, episkop zvorničko-tuzlanski gospodin Vasilije (Kačavenda), muftija sarajevski Seid ef. Smajić u ime reisu-l-uleme Islamske zajednice Mustafe ef. Cerića, i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo g. Boris Kožemjakin u ime predsjednika Jevrejske zajednice BiH g. Jakoba Fincija, stoji kako su članovi Skupštine MRV donijeli odluku da se na prikladan način upoznaju javnost sa stavovima vjerskih lidera četiri povijesno utemeljene Crkve i Vjerske zajednice koji, zabrinuti za sudbinu nacionalizirane imovine pravnih, fizičkih lica, vjernika, ali i Crkava i Vjerskih zajednica, ne žele preuzeti odgovornost za predložena rješenja.
U Priopćenju za javnost se podsjeća da je 2008. godine Vijeće ministara BiH formiralo Radnu grupu za izradu prednacrta Zakona o denacionalizaciju (tko zna koju po redu ) te da je MRV BiH željelo da i njihova Pravna grupa u tome aktivno učestvuje o čemu su obavijestili Vijeće ministara.
U Priopćenju dalje stoji: „Na jedan od sastanaka Radne grupe pozvana je bila i Pravna grupa MRV-a koja je dala svoje mišljenje o predloženim rješenjima prednacrta Zakona, koje u velikom dijelu nije prihvaćeno. Prihvaćen je jedino prijedlog MRV-a da se ukine predloženi limit financijske kompenzacije od 150.000,00 KM po jednom objektu denacionalizacije (zgrada, stan, poslovni prostor i slično). Smatramo da vlasnici treba da se adekvatno obeštete, bez obzira na vrijednost nekretnine.
Osnovni princip predviđenih rješenja ‘novog’ prijedloga (a radi se o kozmetičkim promjenama već ranije u Parlamentu odbijenog prijedloga tzv. Begićevog Zakona o denacionalizaciji) je naturalna restitucija objekata, odnosno nekretnina koje se mogu vratiti izvornim vlasnicima, točnije na kojima se može izvršiti denacionalizacija. Daljnji princip je, ukoliko naturalna restitucija nije moguća, da se izvrši naturalna kompenzacija, odnosno da se izvornim vlasnicima umjesto konkretne nacionalizirane nekretnine, vrati odgovarajuća nekretnina čiji vlasnik je država Bosna i Hercegovina, naravno ukoliko ta imovina postoji. S ovim principima je MRV u potpunosti suglasno i ista u cijelosti prihvaća i podržava.

Međutim,ukoliko ni ovako rješenje nije moguće, predviđena je financijska kompenzacija, odnosno naknada, kao obeštećenje za nacionaliziranu imovinu, ali u dugom vremenskom razdoblju od 20 godina, i to u državnim obveznicama,i u maksimalnoj vrijednosti po jednoj nekretnini od 150.000.00 KM, što je za sve izvorne vlasnike neprihvatljivo, čak uvredljivo, te predstavlja novi oblik nepravde, koji je definitivno, de facto i de jure otuđenje nekretnina od izvornih vlasnika.
Poštujući činjenicu da je prošlo više od 50 godina od nacionalizacije te da naturalna restitucija u mnogim slučajevima neće biti moguća, a kako država neće imati što ponuditi kao naturalnu kompenzaciju, stav je MRV-a da je jedino prihvatljiv slijedeći princip financijska kompenzacija, ali u stvarnoj tržišnoj vrijednosti oduzete, odnosno nacionalizirane imovine, bez limita vrijednosti, u rokovima koje država može uredno servisirati.
Također je stav MRV-a da svi učesnici u restituciji moraju pred Zakonom biti jednaki i da niti jedno zakonsko rješenje ne bi smjelo favorizirati, odnosno preferirati niti jednog od učesnika, bilo da se radi o vjerskim zajednicama, pravnim ili fizičkim licima.
Posljednjim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, utvrđeno je pravo korisnika da otkupe i nacionalizirane stanove, što predstavlja oblik ‘zakonski uređene otimačine’. S tim u vezi, opravdano je strahovanje da se sličan scenarij sprema i predloženim rješenjima Zakona o denacionalizaciji, u čemu MRV ne želi sudjelovati.
Možemo konstatirati da određene grupe političara kao i lobista u vlastima BiH institucija pokušavaju zaobići pravdu i pravičnost i pokušavaju legalizirati nepravdu koja se počinila prije 50 god. kada je izvršena nacionalizacija. Vjerske zajednice i Crkve ne žele sudjelovati u takvom poslu i žele jasno kazati da su svi oni koji uporno izbjegavaju podržati restituciju oduzete imovine odgovorni, kako pred uzvišenim Bogom, tako i pred svim čestitim ljudima ove Zemlje.
Nužnost brzog donošenja Zakona o restituciji ili denacionalizaciji, kako stoji u radnom tekstu, jedna je od bitnih pretpostavki europskih integracija, te s tim u vezi i MRV se zalaže za hitnost donošenja ovog, tako davno obećanog i neophodnog zakona, ali zakona koji će slijediti putove pravde i pravičnosti. Skupština MRV ponovo naglašava hitnost donošenja ovog Zakona jer se u praksi već dešavaju razne manipulacije sa nacionaliziranom imovinom, koje će se teško ispraviti u budućnosti“. Stoji u Priopćenju MRV-a. (missio.ba/kta)