Prema važećem Statutu Papinskih misijskih djela svake se godine treba održati opća godišnja skupština. Tako je bilo i ove godine. Ovogodišnja Opća godišnja skupština Papinskih misijskih djela održana je u Rimu na „Salesianumu“ (Via della Pisana 111) od 15. do 21. svibnja 2008. godine. Na skupštini je sudjelovalo 115 nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela iz cijeloga svijeta. Skupštini je nazočio i nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine vlč. Tomo Knežević.
Prije početka ovogodišnje skupštine od 13. do 14. svibnja bilo je vrijeme uvođenja u život i rad Papinskih misijskih djela za nacionalne ravnatelje, koje je Zbor za evangelizaciju naroda na prijedlog biskupskih konferencija pojedinih zemalja, imenovao u zadnje dvije godine. Bilo je to vrijeme upoznavanja sa Statutom i Pravilnikom te o posebnim karizmama četiriju Djela (Djelo za širenje vjere, Djelo svetog djetinjstva, Djelo sv. Petra apostola i Misijska zajednica svećenika, redovnika i redovnica) i o njihovoj pravnoj i crkvenoj strukturi u kontekstu misijske djelatnosti Crkve u današnjem vremenu.
Prvi radni dan skupštine u četvrtak 15. svibnja svoje misli iznio je predsjednik Papinskih misijskih djela nadbiskup mons. Henryk Hoser. Nakon toga rasprava je nastavljena po grupama uređenim prema kontinentima. U petak 16. svibnja održana su dva predavanja. Prvo predavanje imala je novinarka Marguerite A. Peeters pod naslovom „Misije u današnjem svijetu globalizacije“. Poslije podne predavanje je održao član zajednice Emmanuel Jan-Luc Moens pod naslovom „Misijska dimenzija župne zajednice“. I nakon prvog i nakon drugog predavanja upriličen je rad po grupama prema kontinentima. Bila je to prilika da nacionalni ravnatelji iznesu svoja razmišljanja prema situaciju zemalja iz kojih dolaze i koje predstavljaju. Nakon obiju rasprava u plenumu su iznesena razmišljanja nacionalnih ravnatelja, a koja će sigurno pomoći u misijskoj animaciji i davanju odgovarajućeg mjesta Papinskim misijskim djelima.
U subotu misnim slavljem u Bazilici Svetog Petra u 7,30 sati, kojemu je predsjedao Ivan kardinal Dias, završen je prvi pastoralni dio ovogodišnje opće skupštine. U 11,30 papa Benedikt XVI. primio je u audijenciju sudionike ovogodišnje skupštine. Tom prilikom Sveti Otac rekao je kako je sretan što se mogao susresti sa svima koji su izravno zauzeti u Papinskim misijskim djelima, tijelima u službi pape i biskupa krajevnih Crkava kako bi izvršili poslanje naviještanja evanđelja do na kraj Zemlje. Zahvalio je pročelniku Zbora za evangelizaciju naroda Ivanu kardinalu Diasu na pozdravnome govoru te pozdravio tajnika i sve suradnike spomenutoga Zbora: svećenike, redovnike, redovnice i laike. Papa je dalje istaknuo kako saborska tvrdnja, prema kojoj je „čitava Crkva po svojoj naravi misionarska“, zahvaljujući njihovom predanome zauzimanju, postaje istinita stvarnost. Karizma je Papinskih misijskih djela među kršćanima promicati strast za kraljevstvo Božje, koje propovijedanjem evanđelja treba posvuda ustanoviti. Drugi vatikanski sabor je Papinskim misijskim djelima priznao prvenstvo u misijskoj suradnji, pomoću njih se u katolike od samoga djetinjstva usađuje univerzalni i misionarski duh, a veoma su prikladna za prikupljanje sredstava u korist i prema potrebama svake misije. Sabor je naročito produbio narav i poslanje krajevne Crkve, priznajući joj puno dostojanstvo i misijsku odgovornost – primijetio je Benedikt XVI.
Misijska služba je zadaća i dužnost svih Crkvi, koje, poput spojenih posuda, dijele osobe i resurse vršeći svoje poslanje. Svaka krajevna Crkva je odabrani rod među narodima pozvana je u jedinstvu Oca, Sina i Svetoga Duha, „da objavi čudesa Onoga koji ih je iz tmina pozvao u svoje divno svjetlo“. Ona je mjesto gdje se Duh očituje sa svojim darovima, dajući svakome vjerniku poziv i misijsku odgovornost. Zajedništvo je njezino poslanje. Klicama raspršivanja među ljudima, koje su po istočnome grijehu duboko ukorijene u čovječanstvo, krajevna Crkva suprotstavlja obnoviteljsku snagu jedinstva Kristova tijela, istaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na razvoj razmišljanja o misijskome poslanju, rekao je kako su se Papinska misijska djela, zahvaljujući novoj svijesti, uključila u kontekst novih uzora evangelizacije i ekleziološkog viđenja zajedništva među Crkvama. Jasno je da su Djela papinska, ali su po pravu i biskupska, ukoliko su sredstva u rukama biskupa za provedbu Kristove zapovijedi. Ona su poseban instrument, povlašten i glavni za odgoj u općem misionarskom duhu, za zajedništvo i crkvenu suradnju u misijskoj službi. U ovome trenutku povijesti Crkve, koja se po naravi priznaje misionarskom, karizma i rad Papinskih misijskih djela nisu se niti se smiju iscrpiti. Još je žurno i potrebno evangelizirati čovječanstvo. Misijska služba je dužnost kojoj se mora udovoljiti: Jao meni ako ne naviještam, piše sveti Pavao, čiju dvije tisućitu obljetnicu rođenja Crkve na poseban način želimo obilježiti. Pavao je na putu u Damask shvatio, a tijekom svoje službe iskusio kako su otkupljenje i misijska služba čini ljubavi. Kristova ga ljubav tjerala da prođe putovima Rimskoga carstva, da bude glasnik, apostol, širitelj evanđelja; da svima bude sve, da po svaku cijenu nekoga spasi. Tko naviješta evanđelje sudjeluje u ljubavi Krista, koji nas je ljubio i predao se za nas. Pavao je Kristov poslanik, on nas u ime Krista zaklinje: Pomirite se s Bogom! Ljubav nas, dakle, mora poticati da svim ljudima slobodno i hrabro naviještamo spasiteljsku istinu. Ta se ljubav mora posvuda prenositi i doseći srce svakoga čovjeka. Ljudi doista iščekuju Krista – upozorio je Benedikt XVI.
Komentirajući Isusove riječi: „Idite, dakle, i poučavajte sve narode, krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, učeći ih da vrše što sam vam zapovjedio“, rekao je kako su one i danas obveza za čitavu Crkvu i za svakog Kristova vjernika. Apostolsko zauzimanje je dužnost i neodrecivo pravo, osobno očitovanje vjerske slobode, koja ima svoje odgovarajuće etičko-socijalne i etičko političke dimenzije. Od Papinskih misijskih djela zahtijeva se da misijska služba postane uzor za čitavu pastoralnu djelatnost. Njihova je zadaća, a to je na poseban način Papinske misijske zajednice, promicati, to jest u kršćanskome puku sve više širiti otajstvo Crkve, odnosno ovaj stvarni misionarski duh. Uvjeren sam da ćete se i nadalje strastveno zauzimati da vaše krajevne Crkve sve velikodušnije prihvate svoj dio odgovornosti u općem poslanju, zaključio je Benedikt XVI.
Od 19. do 21. svibnja, nakon intervencije pročelnika Zbora za evangelizaciju naroda Ivana kardinala Diasa, predsjednika Papinskih misijskih djela mons. Henryka Hosera i predstavnika drugih tijela Papinskih misijskih djela, generalni tajnici četiriju Papinskih misijskih djela podnijeli su skupštini svoja pastoralna i financijska izvješća za 2007. godinu: nadbiskup mons. Henryk Hoser (Djelo za širenje vjere), o. Patrick Byrne (Djelo svetog djetinjstva), mons. Jan Dumon (Djelo sv. Petra apostola) i o. Vito del Prete za Misijsku zajednicu svećenika, redovnika i redovnica. Nacionalni ravnatelji, sudionici skupštine, iznijeli su svoja razmišljanja i zauzeli su stav o istima.
U zadnjem dijelu ovogodišnje opće skupštine zauzet je stav o pristiglim zamolbama iz zemalja koje su pod Zborom za evangelizaciju naroda, a za koje se traži i odobrava materijalna potpora. Na ovaj način skupština je odlučivala o dodjeljivanju materijalnih sredstva potpore onim dijelovima Crkve koji tu potpore traže za konkretne projekte. Radi se o prikupljenim materijalnim sredstvima koje katolici cijeloga svijeta i iz Bosne i Hercegovine na Misijsku nedjelju (Djelo za širenje vjere), Dan Djela svetog djetinjstva (Bogojavljenje – Tri kralja) i Djelo sv. Petra apostola (u BiH: Dan posvete ulja) prikupljaju za katolike diljem svijeta koji tu potporu trebaju. (missio.ba)