Svoju Crkvu kaldejski je katolički patrijarhalni vikar u Jeruzalemu, Paul Collin, nazvao "Crkvom ispovjedalaca, koja, i kada je progonjena ostaje vjerna". U intervjuu za najnoviji broj njemačkoga franjevačkog časopisa za Svetu zemlju "Im Land des Herrn" ("U zemlji Gospodinovoj") Collin je podsjetio da ni u Mezopotamiji, domovini Kaldejske Crkve, nikada nije bilo "konstantinovske ere". Kaldejska Crkva nikada nije bila u mogućnosti okoristiti se "nekim pravima koja joj daje civilna vlast".
Razdoblja mira i progona stalno su se izmjenjivala u povijesti Kaldejske Crkve, istaknuo je patrijarhalni vikar. Čak i u vrijeme kraljevanja dinastije Sasanida, koji su vladali do islamske invazije 637. godine, bilo je razdoblja žestokih progona. I vrijeme islamske vladavine često je bilo obilježeno progonima.
Čak i danas je takvo stanje da kršćanin u Iranu ili Iraku ne smije reći da je "pod pritiskom islama". Ne može se poreći da i kršćani u Izraelu imaju problema s državom, izjavio je patrijarhalni vikar čije je sjedište u Jeruzalemu. Ipak, dodao je: "Položaj kršćana u Izraelu – premda je povremeno i težak – ipak se ne može uspoređivati sa stanjem kršćana u Iraku i Iranu."
Collin potječe iz mjesta Saint-Malo u francuskoj Bretanji. U mladosti je želio postati mali brat Charlesa de Foucaulda. Kao mali brat osjetio je kako je njegov put i njegov poziv poći u misije. Collin 1968. odlazi u Iran, gdje je tada vladala vjerska sloboda. Za svećenika Kaldejske katoličke Crkve zaređen je u Teheranu. 17 godina mogao je, kao svećenik, djelovati u iranskome glavnom gradu, a onda je 1985. godine, kada su islamisti preuzeli vlast u zemlji, protjeran.
Godine 1987. tadašnji pariški nadbiskup kardinal Jean-Marie Lustiger ishodio mu je dopuštenje da može ići u Izrael i ondje voditi brigu o kršćanima hebrejskoga govornog područja. 1990. kaldejski patrijarh imenovao ga je egzarhom svoje crkve u Jeruzalemu.
I danas se Collin kao župnik u Beer Šebi brine za kršćane hebrejskoga govornog područja. Kaldejskih katolika u Izraelu vrlo je malo, a žive uglavnom u Haifi. Na početku 20. stoljeća bilo je još velikih zajednica, ali zbog nedostatka svećenika većina kaldejaca u Svetoj zemlji priklonila se nekoj od istočnih Crkava. (missio.ba/ika)
Kaldejska katolička Crkva – „Crkva ispovjedalaca“
