Konferencija pod naslovom ISLAM I MUSLIMANI U AMERICI održana je u Čikagu 28-30 septembra 2010, da na svečan i radni način oznaci novi početak djelovanja prvog Američko-islamskog koledža u Americi.
Konferencija je poslužila kao platforma da se prodiskutiraju pitanja od značaja za islam i muslimane Amerike. Tema je postavljena tako da elaborira ulogu Organizacije islamskih zemalja (OIC) i sve ono sto ova organizacija znaci za odnose između američkih muslimana, američke vanjske politike i muslimana svijeta, da otvori pitanja koja se tiču islama i njegovog američkog konteksta, kao i pitanja određenja budućnosti muslimanske zajednice u SAD.
Šta je glavni imam Bošnjaka predložio?
Konferencija Islam i muslimani u Americi u svom prvom radnom danu u srijedu 29. septembra, uglavnom se kretala oko pitanja:
• 1. Uloga OIC prema muslimanima Amerike
• 2. Američka vanjska politika i muslimanski svijet
• 3. Islam i američki kontekst
• 4. Budućnost islam u Americi
Dobra strana konferencije je da su po prvi put aktivno učešće uzeli predstavnici akademskog života afro-američkih muslimana i da je kraj njenog prvog dana označen sjajnim koncertom Samija Yusufa održanom uvečer istog dana u ogromnom amfiteatru koledža (1000 mjesta).
Konferencija je svoj rad nastavila u četvrtak sa ograničenim brojem lidera američkih muslimana u kojem je učešće uzeo i glavni imam IZ Bošnjaka u S. Americi Senad ef. Agić. Svrha ovog sastanka je bila da se u prisustvu generalnog sekretara OIC i predstavnika Baracka Obame u ovoj organizaciji Rashada Hussaina formira tijelo koje bi poslužilo kao veza američkih muslimana sa OIC.
Generalni sekretar OIC prof. Ekmeleddin Ihsanoglu je želio da od prisutnih čuje sta OIC može učiniti na poboljšanju položaja islama u muslimana u Americi.
Glavni imam IZ Bošnjaka u Americi (IABNA) je u svom obraćanju na toj specijalnoj sesiji istakao sljedeće:
"Islamofobija je, po mom mišljenju, fenomen koji ce potrajati. Ona je svojevrstan blagoslov od Boga da nas sve drži budnim i aktivnim. Naravno da se je potrebno boriti protiv ilsmaofobije i zaštiti slučajeve koji se javljaju kao kolateralna šteta, ali je također bitno znati sta generira islamofobiju, koja ce još dugo biti prisutna na Zapadu i drugdje iz jednog posve jednostavnog i jedinstvenog razloga, koji leži u činjenici da je ISLAM Allahova vjera i da ce kao takva sve do Sudnjega dana izazivati reakcije nemuslimana. S druge strane, islamofobiju generira i intenzivira još uvijek prisutan ekstremizam među pojedinim muslimanima i to je nešto protiv čega se svi moramo, svako na svoj način boriti.
Ja sam za ovu priliku sačinio svoju listu prioriteta u borbi protiv islamofobije u Americi. Dozvolite da je izložim:
• 1. Boriti se protiv ekstremizma u našim džamijama. Ta borba se mora usmjeriti na pojavu da jedan broj muslimana, koji posjećuje džamije, ima ekstremne i negativne poglede na nemuslimane i njihov način života. Jer, od ekstremnih razmišljanja i ideja do njihovog izvršenja samo je jedan korak.
• 2. Razvijati međuvjersku suradnju i uspostavljati dijaloge sa komisijama nemuslimanima.
• 3. Poticati omladinu na politički aktivizam, ali tako sto ćemo ih učiti da put do Washingtona počinje u njihovom mjestu življenja, u njihovoj mahali, neighborhoodu.
• 4. Muslimani Amerike bi konačno trebali shvatiti da je krajnje vrijeme da ova zajednica od 7 miliona podari američkom društvu barem jednu instituciju koja bi bila na usluzi svim građanima Amerike. Sve velike vjerske zajednice su darovale američkom društvu veliki broj koledža, univerziteta, škola, muzeja, bolnica. OIC bi mogao pomoći da zajedničkim naporom sagradimo bolnicu npr. sa muslimanskim predznakom, koja bi bila otvorena za liječenje svih građana ove zemlje, koja je muslimanima tako puno dala.
• 5. Raditi na doškolovavanju imama koji su najizravnije povezani sa 7 miliona muslimana u SAD i koji imaju presudan utjecaj na njihov način razmišljanja i življenja. Većina imama u Americi nema potreban nivo ni obrazovanja ni treninga da uspješno vodi svoje džemate u skladu sa potrebama i zahtjevima američkog društvenog konteksta. (Imami IZ Bošnjaka su izuzetak)"
Konferencija je održana u obnovljenom prostoru Amercan Islamic College (AIC), koji je zapravo osnovan još 1981. godine kao privatni i neprofitni četverogodišnji koledž da ponudi programe za dobivanje diploma sa stupnjom BA u arapskim i islamskim studijama. U martu 1983. AIC je kupio zgradu na vrlo privlačnom mjestu, tik uz obalu Mičigenskoga jezera, i te godine je koledž započeo svoj prvi akademski semestar. (Na koledžu je jedno vrijeme predavao dr. Mustafa Cerić).
AIC je bio jedina islamska institucija višeg obrazovanja koja je dodjeljivala diplome studentima i potreban autoritet za oblikovanje islamskog konteksta u Americi i to danas nastavlja da bude sa jednim novim početkom.
Šta je Konferencija islamskih zemalja (OIC)
OIC je bio organizator konferencije i vlasnik je Koledža (AIC) u Čikagu. OIC je druga najbrojnija asocijacija država, odmah nakon UN i broji 57 članica zemalja koje se prostiru na 4 kontinenta. OIC je kolektivni glas svijeta islama, koji štiti i promovira interese muslimana globalno, ali uvijek u duhu tolerancije, čuvanja mira u svijetu i harmonije među narodima. OIC je osnovan ma historijskom samitu održanom u Rabatu (Maroko) 25. septembra, 1969. kao odgovor na paljevinu džamije El-Aksa u okupiranom Jeruzalemu.
Prvi sastanak OIC ministara vanjskih poslova održan je u Džidi, kada je odlučeno da ovaj grad bude mjesto permanentnog sekretarijata na čelu sa generalnim sekretarom. Profesor Ekmeleddin Ihsanoglu je deveti generalni sekretar koji je na ovu dužnost stupio u januaru 2005. godine.
Za 40 godina postojanja, članstvo u OIC je od 25 članova poraslo na 57 zemalja. OIC je u posljednje vrijeme svoje osnovne korake usmjerio na to da ukloni predrasude prema muslimanima i da se političkim i diplomatskim sredstvima bori protiv svih vrsta diskriminacije muslimana. (missio.ba/Nadira Agić/rijaset.ba)