U New Orleansu je s početkom 21. listopada održan drugi dio znanstvenoga simpozija organizacije „Religija, znanost i okoliš“ posvećenog Mississippiju. Bartolomej I.,carigradski ekumenski patrijarh, dočekao je 150 sudionika Simpozija, na kojemu također sudjeluju kardinal Theodore McCarrick, umirovljeni nadbiskup Washingtona, i nadbiskup New Orleansa Gregory Michael Aymond. Neki su od izaslanika, pristiglih u Louisianu, također sudjelovali na prvom djelu skupa u Memphisu, gdje su znanstvenici, ambijentalisti i novinari posjetili Nacionalni muzej građanskih prava, posvećen Martinu Lutheru Kingu, vođi pokreta za prava Afroamerikanaca i simbolu zauzimanja za mir u Sjedinjenim Državama i svijetu, koji je 4. travnja 1968. godine poginuo u atentatu. Velečasni Billy Kyles, koji je 4. travnja 1968. godine bio uz Marina Luthera Kinga i jedini je očevidac događaja, uglednim je posjetiteljima bio domaćin u muzeju.
Govoreći o svome sjećanju na Marina Luthera Kinga za Radio Vatikan istaknuo je kako se Martin Luther King jako puno zauzimao za siromašne. Prije nego je ubijen pripremao je „kampanju za siromašne“, pripremu je obustavio radi odlaska u Memphis kako bi pomogao djelatnicima gradske čistoće, manje obrazovanima i jako siromašnim osobama. Napustio je sve samo da njima pomogne – istaknuo je velečasni Kyles.
Govoreći pak o Americi prije 41 godinu, rekao je kako je bila novorođena zemlja, jako mlada, nastojala je činiti ono što je pravedno, ali jedan njezin dio nije namjeravao činiti pravdu, ostali su privrženi starim sustavima… ipak učinili smo nevjerojatne napretke, unatoč ratu u Vijetnamu i pobunama na sveučilištima i školama. S vremenom smo se oslobodili od zakonskoga ugnjetavanja. Po zakonu sam završio u zatvoru jer sam sjedio u prvom redu u autobusu. No, oslobodili smo se toga. Tako se postupalo prije 60 godina. To nije tako davno. Učinili smo velike iskorake: po zakonu moju pređi nisu smjeli ići u školu. Ako su ih bijelci učili čitati, imali su ozbiljnih problema. Iako smo se prije 150 godina bili oslobodili od ropstva, ipak u to vrijeme po zakonu nismo mogli učiti čitati, a imali smo savezne sudce, suce Vrhovnoga suda, senatore, kongresmene, sve se to zbilo u roku od 150 godina. Mislim da je to značajno premda nam preostaje još posla, a ima i osoba koje na tome rade. I ja činim najbolje što mogu – ustvrdio je velečasni Kyles.
Odgovarajući na upit o važnosti poruke Martina Luthera Kinga rekao je kako nas on poziva da sanjamo, a mi sanjamo. Sanjali smo crnca predsjednika u Bijeloj kući. Nemojte dakle odustati od svojih snova. King nam također poručuje da budemo odgovorni, da se brinemo za svoje gradske četvrti, za bližnje, da očitujemo ljubav koja može srušiti zidove podjela, koja može dovesti do skladnoga života među ljudima. Zanimljivo je da se njegovi najžešći kritičari sada rado sjećaju njegovih riječi, a dok je bio živ izbjegavali su ga. Ali to je svojstvo istine: ona se ne mijenja, uvijek je ista. A ako shvatiš istinu, ostaješ čvrsto vezan uz nju, ne prestaješ tražiti njezine predivne prigode koje ti nudi, a bit ćeš privlačan za ljude i nadahnjivat ćeš mlade – zaključio je velečasni Kyles. (missio.ba/rv)
Drugi dio znanstvenoga simpozija organizacije „Religija, znanosti i okoliš“
