Papa Benedikt XVI. izrazio je zabrinutost zbog iseljavanja kršćana iz Svete zemlje. To područje ne smije postati arheološko nalazište bez kršćanskog života, poručio je 18. siječnja Sveti Otac, primajući u Vatikanu skupinu latinskih biskupa iz arapskih zemalja. Papa je istodobno istaknuo važnost poštovanja vjerske slobode za kršćane u arapskim zemljama, poručujući da se ne smije ugrožavati pravo čovjeka na slobodan izbor ili ispovijedanje vjere. Benedikt XVI. napomenuo je da se može razumjeti zašto kršćani, suočeni s raspirivanjem nasilja, nesigurnosti i beskrajne mržnje iseljavaju s Bliskog istoka. Obećao je svoju potporu biskupskim inicijativama kojima bi se poboljšalo socijalno i gospodarsko stanje kršćana, te na solidarnost pozvao i opću Crkvu. Kršćani imaju ulogu graditelja mira i pravednosti, stoga se mora produbiti i osnažiti suradnja katolika s ostalim konfesijama. Papa je istaknuo i posebno značenje suradnje sa Židovima i muslimanima, koja će pridonijeti izgradnji skladnog suživota među različitim društvenim skupinama.
Skupina biskupa iz Konferencije biskupa latinskoga obreda na području arapskih zemalja (CELRA) započela je pohod apostolskim pragovima 14. siječnja, predvođena jeruzalemskim patrijarhom Michelom Sabbahom. U izvještaju Hrvatskoga programa Radio Vatikan ističe se kako je riječ o pastirima koji rade u zemljama u kojima se tamošnji kršćani – okupljeni u male zajednice, posebice ako se uspoređuju s muslimanskim zajednicama – svakoga dana suočavaju s teškim problemima vezanima uz dugogodišnje sukobe i teške humanitarne krize. Istodobno su to i zemlje u kojima kršćanstvo čuva najsvetije i najstarije korijene svoje poruke nade. Izrael i Palestina, Irak i Arabija, Somalija i Afrički rog – zemlje su u kojima su položeni korijeni svjetske religioznosti, ali i iz kojih proizlaze najosjetljivije napetosti u sadašnjem poretku. Biskupija u kojoj je najveća nazočnost katolika, a koja je član CELRA-e, je Latinski jeruzalemski patrijarhat, koji obuhvaća Izrael, Palestinu, Jordan i Cipar. Među njima, najveća je nazočnost katolika posebice u Izraelu i Palestini, čine zajednicu od oko 170.000 osoba, pretežno palestinskoga podrijetla, kojima valja dodati rezidentne strance, redovnike i laike, te ponekog kršćanina židovskoga podrijetla. Unutar Latinskoga jeruzalemskog patrijarhata djeluje i vrlo staro Sjemenište, koje od osnivanja godine 1848. nije nikada bilo bez zvanja. Župa ima 60, s 90 svećenika, među kojima su biskupi, patrijarsi i redovnici, prosječne dobi 50 godina.
“Sveta“ je i libanonska zemlja – jer Krist je i tamo propovijedao – u kojoj latinska zajednica živi uz još šest katoličkih Crkvi – uz maronite, grčke katoličke melkite, armenske katolike, sirijske katolike i kaldejce, s sveukupno milijun i 800 tisuća katolika, od kojih 18.000 spada u Vikarijat u Beirutu. Sve je veća nazočnost iračkih kršćana izbjeglica u Siriji, od kojih su mnogi kaldejci koji su pobjegli od sukoba koji od godine 2003. razara njihovu zemlju. U Bagdadu, nadbiskupija se suočava s nezaustavljivim iseljavanjem: godine 2004. bilo je 2000 krštenih, a danas kršćanima prijeti potpuni nestanak.
U Abu Dhabiju, u Kuvajtu, nalazi se Arapski vikarijat, koji vode franjevci kapucini, a pod čijom su jurisdikcijom svi katolici koji žive na Arapskome poluotoku. Premda su tu katolici u manjini, koju čine gotovo isključivo radnici, doseljenici iz raznih država, njihov se broj vidno povećao. Godine 2004. Vikarijat je imao više od 1.300.000 vjernika koji žive u 20 župa, o kojima skrbi samo 45 svećenika. I u Africi je vrlo stari Apostolski vikarijat sa sjedištem u Aleksandriji, u Egiptu, na teritoriju na kojemu u svemu ima 214.000 katolika različitih obreda. Zajednica katolika latinskoga obreda ima 30.000 vjernika, a oni žive u 17 župa. Osim Egipta, Konferencija biskupa latinskoga obreda na području arapskih zemalja obuhvaća i Somaliju i Džibuti. Biskupija Mogadiš obuhvaća glavni somalski grad i ima jednu župu. Katolika ima stotinjak, što znači 0,001% cjelokupnoga stanovništva, dok biskupija Džibuti ima 7000 katolika, koji čine 0,9% stanovništva. (missio.ba/kta)