Zadnjih desetak godina uočljiv je enorman porast broja vjerskih zajednica i sekti u Bosni i Hercegovini.
Njihov točan broj, zbog različitog načina organizacije i registracije, ali i konspirativnosti u kojoj mnoge sekte djeluju, teško je utvrditi. Međutim, neslužbene procjene govore da je, uz četiri velike tradicionalne crkve i vjerske zajednice, u Bosni i Hercegovini na sceni još oko 200 drugih vjerskih skupina, uključujući i sekte.
Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini vrlo je liberalan u tom smislu, jer predviđa da je za osnivanje vjerske organizacije potrebno svega 300 potpisa. Međutim, do sada su, sukladno ovom zakonu, u registar koji se vodi u Ministarstvu pravosuđa BiH upisane tek 32 crkve i vjerske zajednice, koje ne pripadaju Katoličkoj crkvi, Islamskoj zajednici BiH, Srpskoj pravoslavnoj crkvi ili Židovskoj zajednici BiH.
Na tom popisu se uglavnom nalaze poznatije, ali na ovim prostorima ipak malobrojne crkve i vjerske zajednice, poput evangelističkih, baptističkih i protestantskih crkava, piše Večernji list.
Kao vjerska zajednica registrirani su i Jehovini svjedoci, koji su vjerojatno i najorganiziranija manjinska vjerska skupina u Bosni i Hercegovini.
Tvrde da u Bosni i Hercegovini trenutačno imaju više od 1.160, a samo u Sarajevu više od 350 članova.
Djeluju javno, izdaju svoj časopis i tri puta godišnje održavaju kongrese.
Jehovini svjedoci sebe ne smatraju sektašima, baš kao ni pripadnici pokreta Hare Krishna, koji su u Bosni i Hercegovini registrirani kao društvo.
Djeluju već 20 godina i navodno imaju oko 400 članova diljem zemlje.
Njihovo djelovanje nije problematično, što se pak ne bi moglo kazati za brojne sekte koje uopće nisu registrirane ili djeluju kao udruge građana i humanitarne organizacije. Kontrola njihova djelovanja vrlo je slaba, tako da zapravo država i nema uvid u to tko se ovdje sve bavi „misionarskim“ radom. Na to su u više navrata upozorili i predstavnici dominantnih crkava i vjerskih zajednica.
Islamska zajednica BiH svojedobno je izišla i za zahtjevom da se različitim vjerskim skupinama, koje su registrirane kao humanitarne organizacije, ne dozvole aktivnosti u domeni propovijedanja vjere.
U Sarajevu i drugim bh. gradovima skoro svakog tjedna održavaju se polujavni skupovi na kojima se propagiraju različita vjerska učenja, uglavnom zasnovana na «slobodnoj interpretaciji» kršćanstva.
„Misionari“, po pravilu, dolaze iz susjednih i zapadnoeuropskih zemalja te SAD-a. Navodno, neki od njih čak koriste i lihvarstvo za privlačenje novih sljedbenika.
Pozajmljujući im novac ili ga prikupljajući od novih članova, ovi «misionari» sprječavaju izlazak nezadovoljnih članova iz sekte. (missio.ba/pincom.info)
Uočljiv porast vjerskih zajednica i sekti u Bosni i Hercegovini
