Papa primio članove diplomatskog zbora

logo misijske sredisnjice slika za objave

Papa Benedikt XVI. primio je danas, 8. siječnja, članove Diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici. Na tom tradicionalnom susretu na početku nove godine Papa je govorio o krvavim sukobima i ratovima, financijskoj i ekonomskoj krizi u svijetu; nije zaboravio spomenuti ni jugoistok Europe, a iskoristio je priliku i da ponovno pozove na povratak primirja u pojasu Gaze.
Usprkos tolikim naporima, toliko željeni mir još je uvijek daleko, no ne smijemo se obeshrabriti, već moramo udvostručiti svoje napore za promicanje sigurnosti i razvoja, poručio je Papa. Upućujući svoju misao na "mnogobrojne siromahe na našem planetu", Papa je podsjetio da "ne možemo graditi mir kada zbog vojnih troškova bivaju uskraćeni golemi ljudski i materijalni resursi za razvojne projekte, prije svega najsiromašnijim narodima". Da bi se gradilo mir potrebno je vratiti nadu siromašnima, dodao je, podsjetivši na "osobe i obitelji pogođene teškoćama i nesigurnostima koje je trenutačna financijska i ekonomska kriza prouzročila na svjetskoj razini", kao i na "prehrambenu krizu i klimatsko zatopljenje, koji dodatno otežavaju pristup hrani i vodi stanovnicima siromašnijih krajeva planeta". Nužno je, istaknuo je Papa, primijeniti djelotvornu strategiju za borbu protiv gladi i olakšati razvoj poljoprivrede na lokalnoj razini, prije svega zato što je postotak siromašnih ljudi u bogatim zemljama u porastu.
Papa se osvrnuo i na svoja apostolska putovanja u protekloj godini. Ako se želimo boriti protiv siromaštva, moramo ulagati prije svega u mlade, odgajajući ih za ideal istinskoga bratstva, rekao je Papa, prisjećajući se Svjetskog dana mladih u Sydneyu. U ovom osjetljivom trenutku ljudske povijesti, označenom nesigurnošću i sumnjom, mnogi očekuju da Crkva hrabro i jasno izvrši svoje poslanje evangelizacije i svoje djelo promicanja čovjeka. Zdravi laicitet društva, dodao je, podsjećajući na ono što je govorio u tijeku svoga posjeta Francuskoj, ne zanemaruje duhovnu dimenziju i njezine vrijednosti, jer religija nije prepreka, već radije čvrsti temelj na kojem treba graditi pravednije i slobodnije društvo. Papa se zatim zaustavio na "diskriminacijama" i "teškim napadima čije su žrtve prošle godine bile na tisuće kršćana". Ti napadi imaju svoje korijene u duhovnom siromaštvu, rekao je Papa. Kršćanstvo je religija slobode i mira i u službi je istinskog dobra ljudskog roda, podsjetio je Benedikt XVI., zatraživši "od građanskih i političkih vlasti" da ulože velike napore da bi se stalo na kraj netrpeljivostima i zlostavljanjima te se svim sredstvima potaknulo ispravno poštivanje prema svim religijama.
Zatim se osvrnuo na stanje na Bliskom istoku, a prije svega u Svetoj zemlji, gdje smo "ovih dana, svjedoci ponovnog razbuktavanja nasilja koje nanosi štete i golema trpljenja" civilima. Ta situacija dodatno otežava traženje izlaza iz sukoba između Izraelaca i Palestinaca. Papa je rekao kako ratna opcija nije rješenje, a nasilje, od koje god da strane dolazilo i koje god da oblik poprimilo, treba odlučno osuditi. Želim da uz odlučno zauzimanje međunarodne zajednice primirje u pojasu Gaze ponovno stupi na snagu. To je nezaobilazan preduvjet da bi se vratili uvjeti života prihvatljivi tamošnjem pučanstvu i da bi se ponovno pokrenulo mirovne pregovore i odbacilo mržnju, provokacije i pribjegavanje oružju. Papa je zatim istaknuo nužnost da se dadne "uvjerenu potporu dijalogu između Izraela i Sirije i, u slučaju Libanona, podupre konsolidiranje institucija koje je u tijeku". Također je pozvao Iračane "da okrenu novu stranicu i gledaju u budućnost, da bi je izgradili bez rasnih, etničkih i vjerskih diskriminacija", dok je govoreći o Iranu pozvao da se u sporu oko nuklearnog programa rješenja traže za pregovaračkim stolom.
U obraćanju Diplomatskom zboru Papa je podsjetio i na kritične situacije u različitim dijelovima svijeta. Tako je govoreći o Aziji sa zabrinutošću ustvrdio da u nekim zemljama nasilja i dalje traju dok je u drugima politička situacija i dalje napeta. S druge strane, "postoje napredci koji dopuštaju gledati u budućnost s većim povjerenjem". To je slučaj s novim mirovnim pregovorima u Mindanaou, na Filipinima, te "novom pravcu u kojem se razvijaju odnosi između Pekinga i Tajvana". U istom kontekstu traženja rješenja, rekao je Papa, i konačno rješenje sukoba u Šri Lanki koji je u tijeku mora biti političko, a treba se pobrinuti i za humanitarne potrebe tamošnjih stanovnika. Osvrćući se na stanje kršćanskih zajednica koje žive na Azijskom kontinentu, koje su brojčano male, ali žele pružiti uvjereni i djelotvorni doprinos općem dobru, Benedikt XVI. istaknuo je kako Crkva, kao što je više put ponovljeno, ne traži povlastice, već primjenu načela vjerske slobode u svoj njegovoj širini. U tom pogledu, rekao je, važno je da u središnjoj Aziji zakoni o vjerskim zajednicama jamče puno poštovanje toga temeljnog prava, uz poštovanje međunarodnih zakona.
Papa je zatim govorio o Africi i stanju djece, zatraživši od svih onih koji imaju političke odgovornosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini da poduzmu sve nužne mjere za rješavanje sukoba koji su u tijeku. Mnoga djeca u Somaliji, Darfuru i Demokratskoj Republici Kongu, rekao je Papa, proživljavaju dramu izbjeglica i prognanika. Riječ je o migracijskom valu u koji su uključeni milijuni ljudi koji trebaju humanitarnu pomoć i koji su lišeni svojih temeljnih prava i ranjeni u svojem dostojanstvu. U Južnoj Americi, pak, Papa je izrazio zadovoljstvo činjenicom da su si određene vlade postavile kao prioritetnu zadaću ponovnu uspostavu zakonitosti te je poželio da potrebe onih koji emigriraju uzmu u obzir zakonodavstva koji će olakšati obiteljima da se opet nađu na okupu.
Na kraju je Benedikt XVI. pozdravio kršćansku zajednicu u Turskoj, u godini u kojoj "brojni hodočasnici hrle prema Tarzu" u povodu dvije tisućite obljetnice rođenja sv. Pavla. Papa se prisjetio i Cipra, Kavkaza i jugoistoka Europe, gdje se, kako je rekao, "Sveta Stolica nastavlja zauzimati za stabilnost u regiji i nada se da će se stvoriti uvjeti za budućnost pomirenja i mira među pučanstvima Srbije i Kosova, u poštivanju manjina ne zaboravljajući braniti dragocjenu umjetničku i kulturnu kršćansku baštinu". (missio.ba/kta)