Kapucinski samostan i župa sv. Vida u Varaždinu i ove godine priređuju već tradicionalan ciklus korizmenih "Tribina srijedom" u dvorani Božjeg naroda. U povodu ovogodišnje 30. obljetnice održavanja tribina, na prvoj "Tribini srijedom" 4. ožujka o važnosti dosad održanih 158 tribina kroz tri desetljeća govorio je dugogodišnji župnik fra Bono Zvonimir Šagi. Tom je prigodom o. Šagi istaknuo da su tribine započele uz Misijsku obnovu, koja se za sve župe grada Varaždina odvijala po zajedničkom pastoralnom planu od došašća 1978. do Duhova 1979. O toj duhovnoj misijskoj obnovi, njezinim rezultatima i plodovima, bilo je riječi na drugoj "Tribini srijedom" 11. ožujka kada su župnici župa s područja grada Varaždina govorili o produbljenju vjere i sakramentalizaciji u Varaždinu.
Sve je okupljene, među kojima je bio i varaždinski biskup Josip Mrzljak, na tribini posvećenoj 30. obljetnici Misijske obnove, pozdravio fra Goran Rukavina, domaći župnik, osobito pozdravivši predavače, među kojima su bili preč. Mijo Horvat, dekan i župnik župe sv. Fabijana i Sebastijana, vlč. Ivan Žmegač, župnik župe sv. Josipa, fra Bono Zvonimir Šagi iz župe sv. Vida, zatim vlč. Stjepan Najman, župnik najstarije varaždinske župe sv. Nikole biskupa, od koje su 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća nastale prethodne tri župe, te s. Klaudija Đuran, arhivarka uršulinskog samostana, čije sestre već više od tri stoljeća izgrađuju duhovni život grada.
Preč. Mijo Horvat iz župe sv. Fabijana i Sebastijana, koja je zaživjela 1979. godine, podsjetio je na ključne događaje za Crkvu u svijetu toga vremena, kada je prije više od 30 godina za kormilo Katoličke Crkve stupio papa Ivan Pavao II koji je nakon nekoliko mjeseci 1979. godine objavio prvu od 14 svojih enciklika pod imenom "Redemptor hominis" (Otkupitelj čovjeka) kojom je novi Papa želio primijeniti naučavanje II. vatikanskog koncila. Iste je godine Crkva u Hrvata slavila Branimirovu godinu koja je sadržavala, ne samo slavlja i pastoralne planove, nego i želju da ostavi duboke tragove na raznim područjima duhovnog života hrvatskog naroda. U to se uključila i "varaždinska Crkva" kao dio velike Zagrebačke nadbiskupije, kazao je preč. Horvat podsjetivši da je nadbiskup Franjo Kuharić za Varaždin kazao da je to, po statistikama, "najkatoličkiji" grad. Crkva u Varaždinu osjetila se pozvanom da za Božji narod ovoga grada i okolice pripremi veliku duhovnu obnovu, koja je nazvana Misijskom obnovom, a njezin je inicijator i organizator bio fra Bono Zvonimir Šagi. Podsjetio je kako je Misijska godina imala i svoje tiskano glasilo pod nazivom "Radost i nada", s obzirom da mediji tog vremena, osobito svjetovni, nisu izvještavali o misijskim zbivanjima.
Osvrćući se na poticaje koji su doveli do velike Misijske obnove u župama grada Varaždina, fra Bono podsjetio je kako je želja nadbiskupa Franje Kuharića bila da se te godine provedu duhovne obnove, o čemu je bilo riječi i na sjednici Biskupske konferencije u jesen 1978. godine. Za Misijsku obnovu u Varaždinu donesen je i prigodan zajednički pastoralni plan kako bi se probudio veći interes za evanđelje i crkvenu prisutnost u cjelokupnom okruženju, te se posvjestilo zajedništvo i pripadnost kršćanskoj zajednici. Tijekom višemjesečnog trajanja obnove, dogovoreni su misijski tjedni po župama grada Varaždina, koji su započeli i završili u najstarijoj župi sv. Nikole biskupa. Prvi misijski tjedan otvorio je upravo nadbiskup Kuharić, dok su se događanjima odazvali i drugi hrvatski biskupi, poznati teolozi, svećenici i ugledni predavači. Održan je niz euharistijskih slavlja, predavanja, tribina, te raznih molitvenih i pastoralnih susreta i okupljanja u svim župnim i samostanskim crkvama na području grada koji su okupili, za današnje prilike, značajno velik broj vjernika različite dobi, pa su često crkve i dvorane bile premale da bi primile vjerničko mnoštvo. Osobito je velik odaziv vjernika bio na predavanja u dvorani Božjeg naroda kapucinske župe koja je utemeljena 1961. godine. Osvrnuvši se na posljednji misijski tjedan, fra Bono kazao je da je bio organiziran u okviru Duhovske devetnice, a obuhvaćao je događanja u svim crkvama, te veliki okrugli stol u dvorani Božjeg naroda na kojem je upućeno 30-tak pitanja koja su aktualna i danas. Odgovarajući na pitanje o praćenju Misijske obnove od strane medija i vlasti, o. Šagi istaknuo je da nisu ni pratili, niti "progonili", dodavši da su svi sadržaji protekli u miru.
Vlč. Žmegač iz župe sv. Josipa, koja je osnovana 1974. godine, na temelju župne spomenice podsjetio je na događaje Misijske obnove koji su se odvijali u četiri glavna misijska središta, a to su bili župna crkva sv. Nikole, župna crkva sv. Vida, franjevačka crkva i župna kuća s crkvom sv. Josipa, dok se niz sadržaja odvijao i u uršulinskoj crkvi te crkvi sv. Fabijana i Sebastijana. Vlč. Najman iz župe sv. Nikole biskupa kazao je kako o tim događanjima, na žalost, nije ništa zabilježeno u župnoj spomenici. No, zahvaljujući arhivu fotografija iz tog vremena, okupljenima su predstavljeni i događaji u toj najstarijoj varaždinskoj župi. Uršulinka Klaudija Đuran podsjetila je na višemjesečna događanja u samostanu i crkvi Rođenja Isusova u tom razdoblju, kada se slavila i 275. obljetnica dolaska uršulinki u Hrvatsku i Varaždin, kazavši kako je iz tog vremena poteklo nekoliko pobožnosti koje se još njeguju. Odličan odaziv vjerničkog puka Misijskog obnovi nastavio se kroz razna vjerska događanja i u idućim godinama, pa je tako Varaždin 1981. godine bio uspješan domaćin sudionicima Katehetske ljetne škole za čitavu tadašnju državu.
Na kraju tribine biskup Mrzljak naglasio je kako su se okupili upravo na sedmu obljetnicu smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuharića koji je rado dolazio u Varaždin, te je u taj grad imao i svoj posljednji pohod izvan Zagreba prije smrti. Fra Bono podsjetio je da je u Varaždin dolazio i po nekoliko puta godišnje, a susreti s njime vjernicima su potvrđivali kako je bio uistinu "svet čovjek". (missio.ba/kta)