Papa Benedikt XVI. je tijekom govora Diplomatskome zboru zatražio, naročito od Zapada, da se putem pozitivne laičnosti prizna prinos koji religije daju miru i poštovanju stvorenoga. Papa je govorio o očuvanju okoliša kao „neophodnom“ uvjetu za svjetski mir. Uzroci okolišnoga srozavanja – primijetio je Papa – ipak su „moralnoga reda„ stoga se s problemom valja suočiti u okviru velikoga odgojnoga napora da se unaprijedi stvarna promjena mentaliteta i usvoje novi načini života. U tome smislu zajednica vjernika može i želi biti sudionik, ali da bi to bilo moguće, trebalo bi priznati njezinu javnu ulogu. Papa se požalio da se u nekim državama, naročito zapadnim, u političkim i kulturnim krugovima, kao i u obavijesnim sredstvima, širi osjećaj zanemarivanja, a katkada i neprijateljstva ako ne i prezira prema religiji, naročito kršćanskoj. Ako se relativizam shvaća kao bitna sastavnica demokracije, jasno je da onda postoji opasnost da se laičnost shvaća jedino kao isključivanje ili, bolje rečeno, odbacivanje društvene važnosti vjerske činjenice – ustvrdio je Sveti Otac.
Prema Svetome Ocu takvo shvaćanje društva „stvara podjele i sukob, ranjava mir, zagađuje ljudsku ekologiju, a načelno se, odbacujući držanja različita od vlastitih, pretvara u slijepu ulicu. Stoga je potrebno odrediti pozitivnu laičnost, otvorenu, koja će, utemeljena na ispravnoj neovisnosti između svjetovnoga i duhovnoga reda, poticati zdravu suradnju i osjećaj zajedničke odgovornosti. U tome je viđenju izrazio zadovoljstvo zato što Lisabonski ugovor, koji je u tijeku ratifikacije, u 17. članku tvrdi da će Europska unija s Crkvama održavati otvoren, transparentan i redoviti dijalog. Papa je poželio da Europa zna uvijek crpiti iz izvora vlastitoga kršćanskog identiteta. Kao što sam istaknuo tijekom svoga apostolskoga putovanja u Češku, on ima nezamjenjivu ulogu za oblikovanje savjesti svakoga naraštaja i za promicanje osnovnoga etičkoga konsenzusa, u službi svake osobe koja ovaj kontinent naziva kućom. U tome je smislu ustvrdio da je Europa stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora započela novo razdoblje svoga integracijskoga procesa, koji će Sveta Stolici slijediti dobrohotnom pozornošću i poštovanjem– istaknuo je Benedikt XVI.
Crkva je otvorena svima, jer – u Bogu – postoji za druge. Stoga ona snažno sudjeluje u sudbini čovječanstva – naglasio je Papa. Govoreći pak o aktualnoj gospodarskoj krizi, rekao je da su njezini uzroci moralne vrste i stoga ih valja tražiti „u materijalističkome i egoističnome mentalitetu, koji zaboravlja na ograničenja stvorenja. Žurno je istaknuti da taj mentalitet prijeti samome stvorenome – ustvrdio je Papa, navodeći kao primjer slučaj europskoga Istoka, gdje su komunistički ateistički režimi prouzročili, između ostaloga, velike okolišne štete. Kada je pao Berlinski zid i kad su se srušili materijalistički i ateistički režimi koji su tijekom raznih desetljeća vladali jednim dijelom ovoga kontinenta, nije se mogla imati prava mjera o dubokim ranama koje je gospodarski sustav bez uporišta utemeljenih na istini o čovjeku zagađivanjem zemlje, vode i zraka zadao, ne samo dostojanstvu i slobodi osoba i naroda, nego i prirodi? – zapitao je Papa dodajući kako nijekanje Boga izobličuje slobodu ljudske osobe i pustoši stvoreno. Stoga je zaključio da očuvanje stvorenoga „ne odgovara u prvome redu estetskome zahtjevu nego moralnome, jer priroda izražava plan ljubavi i istine koji nam prethodi i koji dolazi od Boga“. (missio.ba/rv)