Aktualnu europsku krizu europski stručnjak Franz Eckert opisuje kao "veliki izazov za Crkve". "U vrijeme nesigurnosti, Crkva je pozvana nuditi nadu i sigurnost te pokazivati putove, a prije svega davati politički neobojene informacije", naglasio je Eckert u izjavi "Kathpressu". U duhu dokumenta Drugoga vatikanskog sabora "Gaudium et spes", Crkva danas mora ozbiljno shvatiti svoju zadaću, jer su "radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi danas" također "radosti i nada, žalosti i tjeskobe Kristovih učenika", istaknuo je povjerenik za europske integracije Austrijske biskupske konferencije, navodeći tekst iz koncilskog dokumenta.
EU-diplomacija u Bruxellesu posljednjih nekoliko godina sve jače sluša Crkve i traži dijalog s njima. Zato Crkve sa svoje strane tu odgovornost trebaju još jače shvatiti ozbiljno, naglašava Eckert. Upravo zato je i predsjednik Vijeća Europe Herman Van Rompuy 28. listopada sudjelovao na jesenskoj općoj skupštini Europskih biskupskih konferencija (COMECE), razgovarajući s biskupima o trenutnoj krizi u Europi.
U usporedbi s tim glavnim zadaćama u Crkvi, trenutne rasprave o strukturi i reformska pitanja ostaju manje važna, ističe Eckert te dodaje: "Imam dojam da kod kršćana još uvijek nema dovoljno odgovornosti za Europsku uniju u ovom teškom trenutku." Istodobno Eckert tvrdi da ne treba sumnjati u Europu: "Ni za kršćane Europi nema alternative". Nigdje "nema kontinenta na Zemlji, gdje je čovjek u svojoj jedinstvenosti tako u središtu kao što je u Europi". Sačuvati to zadaća je svih združenih snaga, a ne samo pojedinih država. Europa je i dalje za ne-Europljane "vrijedna nada", koju i kršćani moraju braniti.
Na razini EU-diplomacije dijalog na poseban način regulira takozvana "dijaloška klauzula" – članka 17, stavka 3 Lisabonskog ugovoru (TFEU). Dijaloška klauzula, "više nego bilo kakva referenca o Bogu u preambuli", pogoduje da se "kršćanske vrijednosti uvode i brane i u samom europskom vrhu", rekao je Eckert, koji je i sam sudjelovao u izradi klauzule o dijalogu.
To nipošto nije "prazna formulacija", jer u njoj se priznaju zasluge Crkve za europsko civilno društvo i to osobite zasluge, jer se ističe: "Crkva sudjeluje u civilnom društvu, ali nije dio civilnog društva" (formulacija iz Lillea). Najnoviji komentari EU-pravnika potvrđuju ovakvo gledanje na taj pravni dokument, zaključio je Eckert. (missio.ba/ika)