Zagreb, 19.11.2008

Obilježen 400. broj misijskog informativnog lista Radosna vijest

Jubilarni 400. broj

Obljetnica 400. broja misijskog informativnog lista Radosna vijest, koji je glasilo gradnje misijske svijesti i odgovornosti u Bosni i Hercegovini te u Republici Hrvatskoj, obilježen je u Zagrebu u četvrtak 16. listopada.

U predvečerje pripreme na proslavu 82. svjetskoj misijskog dana, koji se ove godine slavio 19. listopada, u Zagrebu je u četvrtak 16. listopada bogatim sadržajem, koji su pripremile Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, obilježen 400. broj jedinog misijskog lista Crkve u Hrvata Radosna vijest.

Zajednička briga i suradnja

Nakon zajedničkog objeda u 16,30 u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije održana je sjednica dvaju nacionalnih vijeća Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. „Naš zajednički misijski list Radosna vijest, njegova sadašnjost i budućnost“, bila je jedina točka dnevnog reda. Uz dvojicu nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske mr. Tomu Knežević i dr. Milana Špehar, dijecezanskih ravnatelje Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske sudjelovao je i predsjednik Vijeća za misije Hrvatske biskupske konferencije hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk. Zaključak je bio kako svi zajedno trebaju poraditi na tome da Radosna vijest bude odraz zajedničke brige i da ostvari smisao svoga postojanja i izlaženja.
Misno slavlje, prvotno najavljeno za 18,00 sati u Zagrebačkoj prvostolnici, zbog kolizije je premješteno i slavljeno u franjevačkoj crkvi na Kaptolu s početkom u 18,30 sati. U prepunoj crkvi misnom slavlju predsjedao je predsjednik Vijeća za misije pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk uz koncelebraciju varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, dvojice nacionalnih i biskupijskih ravnatelja Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te velikog boja pristiglih svećenika. U svojoj propovijedi biskup Štambuk je govorio o mjestu i ulozi misionara u poslanju Crkve. Iste je nazvao zaljubljenicima u Isusa Krista. Na kraju misnog slavlja svoju čestitku izrekao je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Doprinos misijskoj formacija

Nakon misnog slavlja zahvale na Kaptolu u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije pripremljen je prigodni program s misijskom izložbom predmeta koje su hrvatski misionari i misionarke darovali Misijskoj središnjici u Sarajevu i Misijskom ured u Zagrebu. Izložbu su pripremili djelatnici Misijske središnjice iz Sarajeva tajnica s. Fidelis Lučić i Misijskog ureda iz Zagreba gosp. Josip Burja i gosp. Saša Ričković te s. Ignacija Ribinski iz Đakova. Na šesnaest površina u slici i riječi bila je prikazana Radosna vijest od 1972. pa do današnjeg dana i njezinih 400 brojeva koju je pripremio dijecezanski ravnatelj Papinskih misijskih djela Zagrebačke nadbiskupije mr. Antun Vukmanić. Svim prijateljima misija pružena je mogućnost nabavke predmeta iz zemalja života i rada naših misionara te misijskih imendanskih kalendara koje je za 2009. tiskala Misijska središnjica iz Sarajeva.
Pozdrave i dobre želje Hrvatske biskupske konferencije izrekao je biskup mons. Slobodan Štambuk. Istaknuo je kako biskupi Hrvatske biskupske konferencije na svojim zasjedanjima pozorno prate izvješća o stanju u misijama. Biskup Štambuk pozvao je sve nazočne da budu opijeni Božjom ljubavi, Evanđeljem i misijama te poželio da ta opijenost ne prestane. Čestitke vrhbosanskog nadbiskupa i predsjednika Biskupske konferencije BiH povodom ovog važnog događaja za misije pročitao je nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH mr. Tomo Knežević. Kardinal Puljić između ostalog poručio je: „… Misijsko glasilo u Hrvatskom narodu slavi svoj veliki jubilej 400.-ti broj izlaženja. Kroz ova vremena svog poslanja je izvršio prevažnu ulogu informiranja iz misijske djelatnosti Crkve, a još više o formiranju misijske svijesti i odgovornosti glavnog poslanja i mjesne i opće Crkve. Opravdani je to razlog za upućivanje najiskrenijih čestitki sadašnjoj postavi uređivanja i širenja Radosne vijesti. Uz iskrene čestitke, odajem priznanje na uvezivanju snaga u zajedničkom radu da Radosna vijest kao i cjelokupna suradnja obaju Misijskih središnjica i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj bude na dobro Crkve u Hrvata, i njenog misijskog poslanja. To je lijep primjer za sva druga zajednička područja rada u Crkvi za obje države. Zato Vas u tom nastojanju hrabrim da ustrajete kako bi bili vjerodostojni misijski djelatnici. Ujedno želim da ovo misijsko glasilo danas svojom pisanom riječju prožme što veću javnost Crkve u Hrvata i tako bude propovjednik u svakoj vjerničkoj kući i istinski nositelj Radosne vijesti čovjeku i narodu…“

Povezivanje misionara i dobročinitelja

O suodgovornosti slušanih i pisanih katoličkih medija Crkve u Hrvata za misijsko poslanje Crkve pozivu su se odazvali i govorili ravnatelj Hrvatskog katoličkog radija gosp. Zvonimir Ančić i ravnatelj Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika iz Sarajeva vlč. Miroslav Ćavar. Uz kratko predstavljanje svojih medija naglasak su stavili na odgovornost njihovih medija u misijskom poslanju Crkve u hrvatskom narodu. Istaknuli su kako to nije jedino obveza Radosne vijesti nego i medija koje predstavljaju. Prezentirali su misijski rad svojih medija s konkretnim sadržajima i ponudama svojim slušateljima i čitateljima. Oslikali su i konkretne učinke odgovornog odnosa prema misijama i misijskom poslanju Crkve u hrvatskom narodu.
Mr. Tomo Knežević ukratko je oslikao Radosnu vijest od njezina početka na Svijećnicu 1972. godine u Sarajevu pa do ovog zadnjeg 400. broja 2008. godine u Zagrebu. U svome izlaganju između ostalog kazao je kako Radosna vijest nije bila konkurencija nijednoj drugoj katoličkoj tiskovini kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Nije zauzimala ničije mjesto i nije potiskivala nijednu tiskovinu. Samom činjenicom kako je to misijski informativni list svima odmah pojašnjava kako je njezino usmjerenje isključivo misijsko bilo u Domovini bilo na drugim kontinentima i u drugim zemljama. Bila je i ostala listom povezivanja između hrvatskih misionara i misionarki diljem svijeta i brojnih prijatelja misija i misionara u našoj Domovini.

Nastavak tradicije misijskih listova

Radosna vijest prvo je bio list Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela bivše države kratko nazvanoj Misijska centrala u Sarajevu, a od jeseni 2001. godine Misijske središnjice u Sarajevu i Misijskog ureda u Zagrebu. Bio je to plod dogovora dvojice tada imenovanih nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela dviju novoutemeljenih nacionalnih uprava Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske mr. Tome Kneževića i mr. Tome Petrića. Radosna vijest nastavila je tradiciju misijskih listova Crkve u Hrvata koji su prestali izlaziti tijekom i nakon II. svjetskog rata: Crnče, Jeka iz Afrike i Katoličke misije. U Uvodniku prvog broja Radosne vijesti na Svijećnicu 1972. godine tadašnji nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela i predsjednik Misijskog vijeća Biskupske konferencije bivše države vrhbosanski nadbiskup mons. dr. Smiljan Čekada piše: „Tako smo (eto) nazvali svoj misijski list, s kojim izlazimo pred našu katoličku javnost. Reći će se možda: zar i opet novi list? Zar ih već nemamo dosta? I profanih, svjetovnih, i crkvenih, vjerskih. Naša je publika prezasićena. Ne može ni izdaleka konzumirati svega, što joj se putem štampe nudi ... Možda je to istina. Još prije rata bolovali smo od hipertrofije katoličkog tiska. Mi smo Hrvati malen narod, pa smo ipak imali preko 80 vjerskih listova. Nisu, istina, svi bili listovi velikog formata, a nisu svi bili ni namijenjeni širokoj publici… Eto, mi smo rekli svoje. I sada puštamo u svijet svoje miljenče, svoju 'Radosnu Vijest'. Ona će pokucati na sva katolička srca, koja vjeruju, koja se nadaju, koja ljube…“
Najodgovornije osobe za ovaj misijskih list u tom vremenskom razdoblju bili su nacionalni ravnatelji Papinskih misijskih djela bivše države: vrhbosanski nadbiskup mons. dr. Smiljan Čekada (1969.-1972.), dr. Zvonimir Baotić (1974.-1988.) i vlč. Stipo Miloš (1988.-1995.). Od pokretanja Radosne vijesti 1972. godine pa do odlaska u Zagreb krajem travnja 1992. godine, bez ikakvih financijskih obveza (stanarina, struja, voda i dr.), uredništvo kao dio Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela bivše države bili su smješteni u ulici Kaptol 7 u Sarajevu u zgradi Prvostolnog kaptola vrhbosanskog. Od početka izlaženja pa do kraja travnja 1992. godine izlazio je u Sarajevu. Zbog vojne blokade Sarajeva od početka svibnja 1992. godine ondašnja Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela i Uredništvo Radosne vijesti odlučili su „privremeno“ se preseliti u Zagreb. U tom vremenu „privremenog“ udomljenja pa do 2000. najodgovornije osobe za ovaj misijski list bio je nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine hvarsko-bračko-viški biskup i predsjednik Komisije za misije pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji mons. Slobodan Štambuk (1996.-2000.) te voditelj Misijske centrale i odgovorni urednik Radosne vijesti vlč. Anto Burić. Dolaskom u Zagreb Misijska centrala sa svojim listom Radosna vijest „dobiva“ privremene uredske prostorije u vraćenom dijelu zgrade Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa na Šalati u ulici Voćarska cesta 106. U tim prostorima i na toj adresi ostaje do novoga ustrojstva Nacionalnih uprava Papinskih misijskih djela na prostorima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine do početka 2001. godine. Za korištenje istih prostora tijekom svoga boravka Misijska centrala za svojim listom plaćala je redovito stanarinu i sve drugo (struja, voda i dr.) ravnateljstvu Dječačkoga sjemeništa u Zagrebu. Trenutno kao plod dogovora dvojice nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, početkom srpnja 2001. godine, mr. Tome Petrića (2001.-2006.) i mr. Tome Kneževića (2001.-2011.) misijski list Radosna vijest zajednički je misijski list dviju novonastalih nacionalnih uprava Papinskih misijskih djela s istim pravima i istim obvezama. Jedan je glavni urednik, a drugi je zamjenik glavnog urednika. Oni naizmjence pišu i uvodnike. Ovakva plodna i učinkovita suradnja nastavljena je i dolaskom te imenovanjem novog nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela Republike Hrvatske dr. Milanom Špeharom (2006.-2011.). Radosna vijest priprema se u prostorijama Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela Republike Hrvatske smještene u Prebendi Sv. Uršule u Zagrebu, a tiska se u Zagrebu u tiskari Markulin. Svaka nacionalna uprava Papinskih misijskih djela za svoje područje samostalno šalje ovaj list i vodi brigu o naplati istog. Trenutno se tiska u 3.500 primjeraka. Kroz cijelo vrijeme izlaženja svoj doprinos u pripremanju, pakiranju i slanju dale su i sestre Kćeri Božje ljubavi.

Raznolikost tema i sadržaja

Kroz cijelo vrijeme izlaženja Radosna vijest bila je misijski orijentirana. Osim redovitih uvodnika, koji su se bavili aktualnim misijskim temama kako na razni opće Crkve tako i Crkve u Hrvata, ona je obrađivala i druge misijske teme. Brojnim prijateljima misija prezentirana je povijest svih četiriju Papinskih misijskih djela kao i prvi i drugi aktualni Statut. Misijski dokumenti Svete Stolice bili su dobro zastupljeni. Svoje mjesto redovito su imale i godišnje skupštine i to na nacionalnoj razini u veljači jedna u Bosni i Hercegovini, a druga u Republici Hrvatskoj te opća u Rimu u prvoj polovini svibnja. Naši misionari i misionarke i njihov rad redovito su zauzimali središnje mjesto. Posebnu zainteresiranost imale su osobe ili ustanove iz misijskih područja koji su trebali biti dodatna potpora gradnje misijske svijesti i odgovornosti. Ali i aktivni prijatelji misija i misionara u Domovini dobivali su dio prostoru za što učinkovitiju misijsku animaciju i kao uzori drugima. Aktualne vijesti iz misijskih područja uzimane su iz raznih listova i agencija, zatim su prevođene i stavljane u list kako bi što bolje informirali misijsku javnost u našoj Domovini. Predstavljanje naših misionara i misionarki, dijecezanskih ravnatelja Papinskih misijskih djela kao i ljetni susreti misionara u našim biskupijama imali su svoju aktualnost.
O Radosnoj vijesti i kako na nju gledaju i kako istu doživljavaju naši aktualni misionari govorili su dvojica: don Boris Dabo i don Ivan Stojanović. Djelatnik Misijskog ureda iz Zagreba Saša Ričković podsjetio je i na ulogu Hrvatske televizije i na priloge koje je pripremio gosp. Miro Aščić. Dio priloga snimljenih u nekoliko afričkih zemalja nazočni su mogli vidjeti samo mali dio i to o životu i radu pokojnog fra Vjeke Ćurić, zatim o don Danku Litrić i don Sebastijanu Marković. Na kraju su podijeljene zahvalnice najvrjednijim prijateljima misija i hrvatskih misionara i misionarki. Za sve uzvanike na kraju je pripremljen prigodni domjenak.

Tomo Knežević