Prelistavajući stranice Radosne vijesti zadnjih nekoliko godina mogli smo naići na priloge koji malo više govore o svjedocima vjere. Svi ti prilozi zadnjih godina poticali su posebno prijatelje misija i čitatelje misijskog lista Radosna vijest na odgovoran odnos prema onima koji su tijekom minuloga vremena postali istinskim svjedocima vjera. Želja je bila svima predstaviti hrabrost svih tih svjedoka vjere bez posebnog vrednovanja koje Crkva s obzirom na njihovu žrtvu pokazuje. Počevši od 2003. godine objavljivana je u misijskom informativnom listu Radosna vijest godišnja lista sjećanja na sve one koji su svojom žrtvom doprinijeli rastu Crkve u svim dijelovima svijeta i u službi kvalitetnog ljudskog življenja i evangelizacije. Činjeno je to prema službenom izvješću Tiskovne agencije Fides Zbora za evangelizaciju naroda.

Papa Benedikt XVI. u anđeoskom pozdravljenju 26. prosinca 2005. godine rekao je: „Mnogi su kršćani već u počecima Crkve posvjedočili svoju vjeru prolijevanjem svoje krvi. Prve mučenike slijedili su tijekom narednih stoljeća sve do današnjeg dana i mnogi drugi mučenici. Zar ne možemo ne priznati da i u današnje vrijeme u mnogim dijelovima svijeta ispovijest pripadnosti kršćanskoj vjeri traži hrabrost mnogih mučenika? Kako možemo zanijekati da i tamo gdje nema progona visoku cijelu traži dosljedan i prema evanđelju ostvareni život?“

Katolička Crkva svake godine sjeća se svih onih koji su tijekom godine na nasilan način ubijeni u misijskim zemljama. Za sve prijatelje misija i čitatelje misijskog lista Radosna vijest u našoj Domovini bilo je interesantno čuti ovu vijest. Ona je dobro došla svima koji se zanimaju za misijsku djelatnost Crkve diljem svijeta. Jer njihova hrabra smrt i prolijevanje krvi sjeme su Crkve danas i Crkve budućnosti. „Crkva uprisutnjuje Radosnu vijest ne samo naviještanjem riječi, koju je primila od Gospodina, nego i svjedočanstvom života, kroz koje Isusovi učenici polažu račun o vjeru, nadi i ljubavi koje nose u sebi. To kršćansko svjedočenje Krista i Evanđelja može voditi do same žrtve: mučeništva“ rekao je papa Ivana Pavao II.

Svake godine 24. ožujka brojni prijatelji misija diljem svijeta, koji je dan smrti nadbiskupa Oscara A. Romera (1980.) i od 1993. Dan sjećanja na ubijene misionare, obilježavaju ovaj dan. I mi u našoj Domovini pozvani smo da se u svojim molitvama i u misnim slavljima sjetimo ubijenih misionara i svjedoka vjere. Na to nas i danas potiči riječi velikog pape Ivana Pavao II.: „Mjesne Crkve trebaju sve činiti kako sjećanje na one koji su podnijeli mučeničku smrt nikada ne bi zamrlo“.

Na ovaj dan župne i redovničke zajednice, sjemeništa, bogoslovije i novicijati mogu se posvetiti molitvi sjećanja na ubijene misionare. Toga dana ili tih dana mogu se isto tako posjetiti bilo pojedinac ili neka grupa ili mjesto trpljenja kao što su na primjer: bolnice, starački domovi, razne kuće za bolesne, zatvorenici po zatvorima. Isto tako ovaj dan može biti vidljiv i na razne načine obilježen. U stanovima mogli bismo kao znak mučeništva staviti na prozore crvene zapaljene svijeće, pozvati siromahe k sebi na ručak kako bismo učinili znak novoga načina življenja koji ostvaruje učinke evanđelja u konkretnom zajedništvu. U našim župnim crkvama ili kapelicama redovničkih zajednica križ se može prekriti crvenim platnom. Na cvijeće se možemo staviti ime ubijenog misionara. Na oglasnoj ploči mogu se izvjesiti imena svih ubijenih misionara tijekom minule godine. Isto tako toga dana svi se pozivaju na post. Na taj način osjećamo se povezanima s brojnim misionarima i siromašnima u cijelom svijetu kako bi Bog primio našu molitvu. Post treba biti svjedočanstvo. Zato se predlaže post u svim zajednicama kao vidljivi znak. Post i molitva. Postom čistimo vlastito srce i dijelimo trpljenje s onima koji trpe diljem svijeta.

Tijekom 2007. godine, prema izvješću Tiskovne agencije Fides, život su izgubili: o. Elie Koma (ubijen 4. veljače), don Andrea Santoro (ubijen 5. veljače), o. José Alfonso Moreira (ubijen 9. veljače), don Michael Gajere (ubijen 18. veljače), s. Maria Yermine Yamlean (ubijena 10. ožujka), o. Eusebio Ferrao (ubijen 17. ili 18. ožujka), mons. Bruno Baldacci (ubijen 30. ožujka), don Luis Montenegro (ubijen 12. travnja), s. Karen Klimczak (ubijena 14. travnja), don Galgalo Boru (ubijen u travnju), don Jorge Piñango Mascareño (ubijen 24. travnja), don Josè Carlos Cearense (ubijen 8. svibnja), don Jude Kimeli Kibor (ubijen 11. svibnja), fra Luis Alfonso Herrera Moreno (ubijen 28. lipnja), don John Mutiso Kivaya (ubijen 31. srpnja), don Chidi Okorie (ubijen 4. kolovoza), brat Augustine Taiwa (ubijen 28. kolovoza), s. Leonella Sgorbati (ubijena 17. rujna), don Ricardo Antonio Romero (ubijen 25. rujna), don Pascal Koné Naougnon (ubijen 31. listopada), o. Waldyr dos Santos s laikinjom Idalina Neto Gomes (ubijeni 6. studenog), laik Jakob Fernandez (ubijen 26. studenog) i don Johnny Morales (ubijen 8. prosinca).