Tako je papa Benedikt XVI. naslovio svoju misijsku pobudnicu za ovogodišnju Misijsku nedjelju koja se slavi 21. listopada.

Sam naslov Papine poruke izražava njegovu nakanu, a to je da se mjesne crkve ne smiju zatvarati u okružju svojih župa, nego trebaju osjećati kršćansku odgovornost za opću Crkvu, posebne za one mjesne crkve u zemljama tzv. "trećeg svijeta".

Uostalom, to je imperativ Drugog vat. sabora izražen u misijskom dekretu "Ad gentes" koji ozbiljno uzima Isusovu oporuku: "Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duh Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" (Mt 28, 19-20)

Svjestan te dužnosti, Papa poziva "dušobrižnike, svećenike, redovnike i redovnice te laikat da se duboko zamisle kako je nužno potrebna i važna misijska djelatnost Crkve.

 

 

Gospodin je misijsko poslanje predao apostolima te im je ostavio jamstvo: "Ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta!"

U poteškoćama, često i mukama evangelizacije, jača nas uvjerenje da je On sam, Gospodar žetve, uz nas te vodi svoj narod. Krist je neiscrpni izvor poslanja Crkve.

Hermann Schalick OFM, ravnatelj Missio Aachen, napisao je da "jedino iz duboke povezanosti s Bogom i s bližnjima može se razviti trajna solidarnost po kojoj svi zajedno ulazimo u "novu zemlju i novo nebo".

Oslobođenje siromašnih, kao i solidarnost s njima, nisu samo pothvati pojedinaca. Prava je solidarnost učinak novih susreta i novih obzira u odnosu na stvarnost, učinak novih slušanja drugih kao i Duha Gospodnjega i to u okviru sadašnjosti."(Was dem Leben dient, s. 35)

Naslov Papine poruke je poziv upućen svim lokalnim crkvama diljem svijeta da probude u sebi misijski duh i osjećaj suodgovornosti za opću Kristovu Crkvu.

Na prvom mjestu taj se poziv odnosi na mjesne crkve s dugom i solidnom tradicijom. Te su lokalne crkve kroz vjekove materijalno i duhovo podupirale misijsku djelatnost Crkve, nadasve slanjem misionara i misionarki na misijske njive.

 

 

Sudionicima Papinskih misijskih djela i kongresa misionara "Fidei donum" Benedikt XVI. je rekao da "svi smo misionari".

Citirao im je riječi Pija XII. iz njegove enciklike "Fidei donum" (Dar vjere): "Uzimajući u obzir velik broj naših sinova, koji se u drevnim kršćanskim zemljama raduju daru vjere, te imajući u vidu još veći broj onih koji očekuju poruku spasenja, želim poručiti, časna braćo, da s velikom gorljivošću podupirete širenje Crkve u svijetu."

Povodom 50. obljetnice enciklike "Fidei donum" čiji je plod bio nastanak Papinske misijske unije svećenika, Benedikt XVI. u svom govoru toj organizaciji, istaknuo je glavni razlog pisanja te enciklike, a to je: rasplamtjeti u svakom članu Božjeg naroda plamen misijske gorljivosti te pozvati vjernike na svj esnu suradnju između biskupija drevne kršćanske tradicije i zemalja gdje je tek počela prva evangelizacija. Od tog je trenutka stalno rastao broj "Fidei donum misionara" koji su zajedno s redovnicima, redovnicama i svjetovnim volonterima odlazili u Ariku i druge zemlje. Papa je naglasio da misijsko iskustvo kod misionara ostavlja neizbrisiv pečat, jača crkveno zajedništvo. Zahvaljujući tome svi se krštenici osjećaju članovima jedne Crkve koja je Kristovo mistično tijelo.

U svojoj misijskoj poruci Benedikt XVI. poziva na požrtvovno sudjelovanje u misijskom poslanju sve one mjesne crkve koje su nastale radom drugih mjesnih crkava. To znači da mjesne crkve ne smiju biti samo "primateljice" već i "prenositeljice" poruke spasenja na druga područja. Tako će same doprinositi općoj Crkvi. Navodim primjer iz svoje Družbe Božje Riječi: kad se u Europi i Americi pojavila kriza misijskih zvanja, Božja se Providnost pobrinula za zvanja u zemljama u koje su dolazili misionari iz tzv. "drevne crkve".

Sada najviše misionara verbita dolazi iz Indonezije, Filipina i Indije, čak i Arike. Oni su preuzeli vodstvo u naviještanju diljem svijeta. Puno njih ima i u Europi i Americi. Netko je za vrijeme Drugog vat. sabora napisao da "dolazi treća crkva".

Prateći misao dekreta "Ad gentes" papa Ivan Pavao II. u svojoj je enciklici "Misija Krista Otkupitelja" napisao: "Crkva je misionarska po svojoj naravi jer Kristova zapovijed nije nešto prigodno i vanjsko, nego dopire do same srži Crkve. Iz toga slijedi da je cijela Crkva i svaka mjesna crkva poslana poganima" da bi taj misijski žar procvao i kod njihovih zemljaka, vrlo je prikladno da što prije stvarno sudjeluju u općem poslanju Crkve, šaljući i same misionare da po svemu svijetu navješćuju, makar same trpjele od nestašica klera. Mnoge se već tako ponašaju, i ja ih živo ohrabrujem da nastave." (br.62)

 

 

A Benedikt XVI. u svojoj ovogodišnjoj misijskoj poruci uči:"Misijska djelatnost je osnovno služenje koje Crkva treba pružiti čovječanstvu kako bi se moglo ukazivati smjer i evanđeoski profil kulturnim, društvenim i etičkim promjenama te tako pružiti čovječanstvu Kristovo spasenje, posebno tamo gdje vlada opće siromaštvo, potlačenost i sustavno kršenje ljudskih prava."

Tom općem poslanju i dužnosti Crkva ne smije okrenuti leđa. Bila bi to izdaja vlastitog poslanja i neposluh Kristovoj zadnjoj oporuci.

Na dan Pedesetnice koji se smatra rođendanom Crkve, Papa je u svom nagovoru u vrijeme Angelusa 27. svibnja ove godine rekao da je Crkva po svojoj naravi misijska, a "Duh Sveti stalno šalje Crkvu na putove svijeta sve do nakraj zemlje i vremena. Tu stvarnost anticipiraju Djela apostolska koja opisuju kako je evanđelje prelazilo od Zidova do pogana, od Jeruzalema do Rima. Rim je u ono doba označavao poganski svijet te sve ljude koji nisu pripadali drevnom biblijskom pojmu Božjeg naroda..."

Na kraju svoje poruke Papa poziva: "Neka svjetski misijski dan bude dobra prilika da molimo za braću i sestre u vjeri i sve one koji se trude na raznim područjima misijskog poslanja.

Neka nas taj dan potakne da napravimo odgovarajuće programe za misijsku animaciju i djelatnost te u svima probudi osjećaj odgovornosti za sveopću Crkvu i širenje evangelizacije naroda!"