Velika srijeda - Dan Djela sv. Petra u Bosni i Hercegovini
Misa posvete ulja
Prema drevnoj predaji Crkve na Veliki četvrtak, slavljem Mise Večere Gospodnje, započinje Sveto Trodnevlje. No, toga dana biskupi u zajedništvu sa svojim svećenicima, u prijepodnevnim satima, slave Misu posvete ulja koja se upotrebljavaju u dijeljenju sakramenata krštenja, krizme i svetoga reda, i blagoslova ulja za bolesničko pomazanje. U nekim biskupijama, kako bi što veći broj svećenika mogao sudjelovati u tom Misnom slavlju posvete ulja, biskupi običavaju slaviti Misu posvete ulja u neki drugi dan Velikoga tjedna.
Tako je dan posvete ulja u sarajevskoj prvostolnici upriličen u srijedu, 20. travnja 2011. u 10,30. Isti dan, na području BiH, posvećeno je ulje u banjalučkoj te u trebinjskoj katedrali, dok se u mostarskoj katedrali Misa posvete ulja redovito slavi na sam Veliki četvrtak prije podne.
Biskupi BiH na svome zasjedanju u Mostaru (17.-18. ožujka 2004.) odredili su da se na Veliku srijedu slavi Dan Papinskoga misijskog djela sv. Petra apostola. Time su svećenici pozvani na solidarnost s Crkvom u misijskim krajevima koje zbog siromaštva ne mogu imati dostatan broj svećenika.
Misu posvete ulja u sarajevskoj prvostolnici predvodio je uzoriti kardinal Vinko Puljić u koncelebraciji s vojnim ordinarijem biskupom mons. Tomom Vukšićem, franjevačkim provincijalom Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom te oko osamdeset svećenika, među kojima je bilo trinaest dekana. Na početku Misnoga slavlja Kardinal je pozdravio sve sudionike, osobito svećenike kojima je zahvalio za sve što čine za dobro duša katolika Vrhbosanske nadbiskupije. Naglasio je da Crkva u BiH na Veliku srijedu obilježava Dan Djela sv. Petra apostola te ih pozvao na solidarnost s Crkvom u siromašnim krajevima za koju se brine Papinsko misijsko djelo sv. Petra apostola. Također je pozvao sve nazočne da se sjedine s kršćanima cijeloga svijeta koji su 20. travnja izabrali kao Dan molitve za četrdesetogodišnju pakistansku katolkinju, majku petero djece, gđu Asiu Bibi, koja je osuđena na smrt vješanjem (osuda još nije izvršena), kao i za mnoge druge kršćane koji su žrtve nepravedna zakona o blasfemiji.
U svojoj propovijedi Kardinal je podsjetio da su svećenici Kristovi pomazanici koji djeluju u ime Kristovo. Svećenik je „alter Christus“ – drugi Krist, naglasio je Kardinal, a to znači da smo pozvani nasloniti glavu na Kristovo božansko Srce kako bismo ovomu svijetu autentično navijestili ljubav koja u Kristovu srcu gori za svakoga brata čovjeka.
Prisjetimo se, da su prve temelje ovomu Papinskom misijskom djelu sv. Petra postavile majka i kći, Stephanie i Jeanne Bigard, 1889. u Ceanu u Francuskoj, koje su shvatile važnost domaćega klera u misijama. Uz molitvu i žrtvu, sva svoja dobra podijelile su sjemeništima i bogoslovijama u misijskim krajevima. Djelo se širilo Europom, prešlo u Ameriku, a sjedište je iz Francuske prešlo u Rim 1920., a 3. svibnja 1922. dobilo je ime „papinsko“. Zove se papinsko jer je u službi Pape, Glave Biskupskoga kolegija, što znači da je pastirima Crkve veoma stalo do potrebna broja svećenika u Crkvi Božjoj. Prema informacijama s godišnje skupštine PMD u svibnju 2010., Djelo sv. Petra apostola dalo je potporu za 837 sjemeništa i bogoslovija na prostorima koja pripadaju Zboru za evangelizaciju naroda. To konačno znači briga za 77.715 bogoslova i sjemeništaraca.
Bila je ovo prigoda da i naši bogoslovi, koji su, predvođeni vlč. Markom Stanušićem, pjevali na ovoj svečanoj Misi u sarajevskoj katedrali, zajedno sa svojim župnicima i ostalim dušobrižnicima mole za svoje vršnjake u misijskim zemljama. Nadamo se da će Gospodar žetve nekoga od njih pozvati u misije.
Don Ivan Štironja
Tiskaj 