Sarajevo, 11.04.2009

Dan djela svetog Petra apostola u Bosni i Hercegovini

„Nezamjenjiva je uloga domaćeg klera u misijskim zemljama!“

Povodom 100. obljetnice Papinskog misijskog djela svetog Petra apostola papa Ivan Pavao II. u svom apostolskom pismu iz 1989. godine kaže: „Koliko su samo prekrasnih stranica povijesti na raznim kontinentima napisali članovi Papinskog misijskog Djela svetog Petra apostola! Koliki samo broj svećenika, redovnika i redovnica može zahvaliti ovom Djelu za ostvarenje radosti svoga zvanja!“ I svećenici Crkve u Hrvata zahvalni su za potporu koju je ovo Papinsko misijsko djelo davalo sjemeništima i bogoslovijama za njihov odgoj i školovanje.

Što je Papinsko misijsko Djelo svetog Petra apostola?

Papinsko misijsko Djelo svetog Petra apostola, koje je prisutno u velikom broju zemalja cijelog svijeta. Osnovano je kako bi kršćane cijeloga svijeta učinilo još osjetljivijima za odgoj klera u misijskim zemljama te kako bi ih neprestano pozivalo na kvalitetniju materijalnu potporu i odgovornost u odgoju i u izobrazbi novih svećeničkih kandidata diljem svijeta.

Kako je nastalo Papinsko Djelo svetog Petra apostola?

Djelo svetog Petra apostola nastalo je kao plod neumornog misijskog rada Jeanne Bigard i njezine majke Stephanie. Zahvaljujući dopisivanju s mnogim misionarima postale su svjesne kako se kršćanska zajednica u misijskim zemljama kao samostalna mjesna Crkva može ostvariti samo s biskupima i svećenicima. Oni su jedini koji mogu istaći bogatstvo domaće tradicije i mogu na najučinkovitiji način navijestiti Evanđelje istom kulturnom okruženju. One su 1889. godine u Caenu u Francuskoj položile kamen temeljac ovom Djelu.

Pozornost cijele Crkve usmjerile su na nezamjenjivu ulogu domaćeg klera u misijskim zemljama. Zato su ponudile kvalitetniju materijalnu potporu. Sva svoja dobra dale su sjemeništima i bogoslovijama u misijskim zemljama posvetivši se nakon toga molitvi i žrtvi. Druge ljude poticale su na molitvu i nesebičnu pomoć za mlade ljude koji su željeli postati svećenici, a nisu imali financijskih mogućnosti. Jeanne je ustrajala u svojoj ideji sve do svoje smrti u Parizu 28. travnja 1934. godine. Pozivala je mnoge ljude da se priključe njezinoj grupi veleposlanika misija. Ova inicijativa, koja je bila prožeta Duhom Svetim, širila se uz snažnu potporu Svete Stolice u mnogim europskim i američkim biskupijama. Sveta Stolica ovo je Djelo ubrzo uzdigla na razinu „papinske“ ustanove. Njegovo je sjedište preneseno u Rim 1920. godine, a 3. svibnja 1922. godine dobilo je i službeni naziv „papinsko“ Djelo. Tijesno je povezano s Djelom za širenje vjere. Na ovaj način Sveta Stolica željela mu je dati najveću moguću učinkovitost kao i opće značenje.

Velika srijeda - Dan posvete ulja: Dan Djela svetog Petra apostola u BiH

Svjesni svoje odgovornosti, na zamolbu Nacionalnog vijeća Papinskih misijskih djela BiH, biskupi Biskupske konferencije BiH na svome zasjedanju u Mostaru od 17. do 18. ožujka 2004. godine donijeli su odluku da ovo Papinsko Djelo bude kvalitetnije nazočno i na prostorima Bosne i Hercegovine. Svojom odlukom željeli su preuzeti svoj dio odgovornosti za odgoj klera u zemljama koje su pod Zborom za evangelizaciju naroda. Dogovorili su se da svaki biskup za svoje područje odredi dan u godini ili da odredi neki drugi način na koji bi se molilo i darivalo na spomenutu misijsku nakanu. Dan posvete ulja postao je danom molitve, odricanja i darivanja za odgoj klera u spomenutim zemljama.

Vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić svojim dekretom br. 760/04. od 29. lipnja 2004. godine odredio je da se na području Vrhbosanske nadbiskupije Dan svetog Petra apostola slavi na Veliku srijedu koja je dan posvete ulja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica svojim dekretom br. 609-A/04 od 7. travnja 2004. godine odredio je isto tako da se na Veliku srijedu, koja je dan posvete ulja i u Banjolučkoj biskupiji, slavi Dan svetog Petra apostola Banjalučke biskupije. Mostarski biskup mons. dr. Ratko Perić odredio je da se svake godine odvoji određeni iznos za Djelo svetog Petra apostola.

I ove 2009. godine godine naši biskupi pozivaju sve svećenike i vjernike da se na Veliku srijedu mole za nova svećenička i redovnička zvanja diljem svijeta, a posebno u misijskim krajevima. Svi su pozvani, a posebno svećenici, da na ovaj dan svojim nesebičnim darivanjem pomognu odgoj i školovanje novih svećenika u misijskim zemljama. I zato su svi pozvani da i na ovaj način budu misionari i nose svoj dio odgovornosti za misijsko poslanje Crkve.

Kao i kod Djela za širenje vjere i Djela svetog djetinjstva, pristigla materijalna sredstva preko ordinarijata i Misijske središnjice Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela BiH šalju se u Rim u Međunarodno tajništvo ovog Djela. Na općoj godišnjoj skupštini, koja je svake godine u prvoj polovini svibnja i na kojoj sudjeluje i nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH, pristigla se sredstva raspoređuju prema pristiglim i odobrenim zamolbama.

U kojem smislu Djelo treba gledati kao „papinsko“?

Ovo Djelo je „papinsko“ jer je to ustanova koja je u službi pape i biskupskog kolegija. Snaga njegove službe kao vrhovnog pastira Crkve i u zajedništvu sa svim biskupima cijeloga svijeta je u tome što Sveti Otac ima zaokružen pogled za potrebe svake mjesne Crkve. To je trajna zadaća Svetog Oca i druge pastire neprestano pozivati na opću misionarsku odgovornost i na zajednička nastojanja – međusobno i zajedno s njima – oko evangelizacije svijeta.

Koju potporu daje Djelo svetog Petra apostola?

Sva potpora ovog Djela dodjeljuje se u obliku redovne i posebne potpore. Redovita sredstava dodjeljuju se za redovnu izobrazbu u sjemeništima i bogoslovijama te sjemeništima pripreme. Svake godine ovo Djelo dodjeljuje potporu ovisno od broja sjemeništaraca i bogoslova. Posebna sredstva daju se za izgradnju novih sjemeništa i bogoslovija i za eventualne obnove kao i za proširenja ili za posebne potrebe istih ustanova.

Tijekom prošle 2008. godine Papinsko misijsko Djelo svetog Petra apostola dalo je potporu za 925 sjemeništa i bogoslovije. Pritom se radi kako o ustanovama koje su pod Zborom za evangelizaciju naroda tako i o onima koje to nisu: 495 sjemeništa i 430 bogoslovija. Prema izvješću Tiskovne agencije Fides Zbora za evangelizaciju naroda na 4. uskrsnu nedjelju 2008., koja je Nedjelja Dobrog Pastira i 45. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja, danas ovo Djelo pomaže 83.767 svećenička kandidata koji studiraju u 962 sjemeništa u misijskim zemljama. Osim toga za svoj odgoj potporu primaju novaci i novakinje iz različitih redovničkih zajednica. Pojedinačno gledano tijekom 2008. godine ovo Papinsko misijsko Djelo dalo je potporu: u Africi 17.110 bogoslova u 213 bogoslovije; 34.992. sjemeništarca u 266 sjemeništa. U Aziji 9.942 bogoslova u 126 bogoslovije; 14.915 sjemeništarca u 200 sjemeništa. U Americi 4.418 bogoslova u 90 bogoslovija; 1.307 sjemeništarca u 41 sjemeništu. U Oceaniji 441 bogoslova u 12 bogoslovija; 282 sjemeništarca u 6 sjemeništa. U Europi 193 bogoslova u 4 bogoslovije; 167 sjemeništarca u 4 sjemeništa. Na Općoj skupštini Papinskih misijskih djela 2008. u raspravi o pristiglim financijskim sredstvima odobrena je sljedeća potpora za: sjemeništa (redovita potpora): 6.396.200,- $, bogoslovije (redovita potpora) 16.074.370,- $, novicijati muških redovničkih zajednica: 848.400,- $ i novicijati ženskih redovničkih zajednica: 1.474.800,- $.

Prema istom izvješću Agencije Fides tijekom prošlih godina porastao je broj svećeničkih i redovničkih zvanja u Africi i u Aziji, dok je zabilježen kontinuirani pad u Europi. U Americi i Oceaniji vidljiv je mali pad. Prema „Statističkom godišnjaku Crkve“ od 31. prosinca 2005. godine u svijetu je bilo 406.411 svećenika, broj braće laika bio je 54.708; redovnica je bilo 760.529; biskupijskih i redovničkih bogoslova bilo je 114.439; osim toga u biskupijama i u redovničkim zajednicama bilo je 102.042 sjemeništarca.

Prema drugoj statistici Agencije Fides, koja se odnosi na vrijeme od 1997. do 2005. godine, stalno je rastao broj svećenika. Stalni rast odnosio se na biskupije, a stalni pad broja zabilježen je u tom vremenu u redovničkim zajednicama. Broj braće laika i redovnica bio je u padu, dok je broj bogoslova u bio u porastu, a broj sjemeništaraca bio je u padu.

Kako se prikupljaju i dijele prikupljena materijalna dobra?

Djelo je diljem svijeta uredilo fond solidarnosti koji se puni od godišnjih darova kršćanskih zajednica iz preko 120 zemalja. U punjenu ovog fonda sudjeluju i mjesne Crkve koje od njega imaju i najviše koristi. To je isti duh koji je ispunjavao i prve kršćanske zajednice: „Sva bi imanja i dobra prodali i porazdijelili svima kako bi tko trebao“ (Dj 2,45). Ovaj fond izražava katolički duh kršćanskog zajedništva. On se brine za sve potrebne svih misijskih Crkava prije svega za one koji su u teškoj situaciji nakon osnivanja ili zbog gospodarske situacije u nerazvijenim zemljama. Raspodjela pristigle potpore ista je kod sva četiri Djela. Zamolbe za pripomoć prema kontinentu zemlje iz koje dolaze zaprima Međunarodno tajništvo Djelo svetog Petra apostola. Nakon toga su podvrgnute prvoj provjeri kako bi se na taj način ustanovilo da li sve imaju propisane pretpostavke, a prije svega odobrenje mjesnog crkvenog autoriteta to jest dijecezanskog biskupa. Nakon toga napravi se prijedlog dodjele sredstava za svako malo sjemenište i bogosloviju. O njemu raspravljaju u Rimu nacionalni ravnatelji Papinskih misijskih djela na općoj godišnjoj skupštini u prvoj polovni svibnja.

Da li se potpora daje i redovničkim zajednicama?

Premda je prioritet Djela odgoj dijecezanskog klera, Djelo svetog Petra apostola dodjeljuje također sredstva za odgoj novaka i novakinja u prvoj kanonskoj godini za članove kongregacija koji rade u misijskim zemljama.

Da li je predviđen prilog za opću sveučilišnu izobrazbu svećenika?

Što se tiče sveučilišne izobrazbe svećenika iz mjesnog klera ovo Djelo dodjeljuje stipendije za specijalizacije koje se mogu završiti kako u Rimu tako i na visokim učilištima Afrike. Svećenici koji studiraju na rimskim učilištima smješteni su u dva kolegija kojima izravno upravlja Djelo svetog Petra apostola: Kolegij svetog Petra apostola i Kolegij svetog Pavla apostola. Na primjer u 2002. godine zbrinuto je 340 svećenika iz 61 zemlje.

Postoji li mogućnosti davanja potpore redovnicama na visokim učilištima?

Djelo svetog Petra apostola zbrinjava i jedan ženski kolegij s imenom „Foyer Pavla VI.“. Njega nastanjuju redovnice iz misijskih zemalja. Na primjer u 2002. godini ovo Djelo brinulo se za 79 redovnica iz 20 zemalja.

Pomaže li Djelo svetog Petra apostola pomaže u žurnim slučajevima i u katastrofama?

Potpora Djela svetog Petra apostola uvijek se poziva na plansku i redovitu suradnju koja ipak ne isključuje skrb u posebnim i iznenadnim potrebama.

Kako se može pomoći Djelu svetog Petra apostola?

Svakodnevni život prožet evanđeljem, razni darovi, svakodnevna molitva i konkretne obveze, također na području vlastite crkvene zajednice, za nova svećenička i redovnička zvanja bez sumnje su najvažniji načini koji dolaze do izražaja snagom Djela svetog Petra apostola. Budući da su svi krštenici pozvani angažirati se u misijskom poslanju Crkve, Djelo svetog Petra apostola obraća se svim članovima Božjeg naroda: obiteljima, malim zajednicama, župama, školama, organiziranim pokretima, crkvenim grupama, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama i laicima. Nisu nevažni financijski darovi koji se daruju slobodno i prema mogućnostima svake pojedine osobe. Darovi s naznakom za Djelo svetog Petra apostola šalju se Misijskoj središnjici Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela BiH koja ima sjedište u Sarajevu. Lijepi je broj primjera kako pojedinaca tako i župnih zajednica u Bosni i Hercegovini koje su preuzele odgovornost izravnog i konkretnog stipendiranja svećeničkih kandidata bilo u sjemeništima bilo u bogoslovijama Afrike i Azije.

I ove godine pozivamo sve prijatelje misija u Bosni i Hercegovini, posebno sve naše svećenike, da se odazovu i budu molitvena i materijalna potpora Papinskom misijskom Djelu svetog Petra apostola preko Misijske središnjice u Sarajevu. Pomozimo odgoj i školovanje budućih svećenika diljem svijeta.

Svoje priloge za odgoj i školovanje svećenika u misijskim krajevima možete slati na sljedeći način: dobrotom pojedinca, poštom ili preko banke na adresu:

Misijska središnjica, Kaptol 32, BiH-71000 Sarajevo, tel/faks: 00387 33 667-889; e-mail: missio.bih@bih.net.ba, web: www.missio.ba. Bankovni račun u KM: UniCredit Bank d.d.; Račun primatelja: 3383202200897320; Primatelj: Nacionalna uprava PMD BiH; Svrha doznake: Djelo svetog Petra apostola. Devizni račun: UniCredit Bank d.d.; IBAN: BA393383204893626147; SWIFT CODE: UNCRBA22; No. 48-32-936261; Primatelj: Nacionalna uprava PMD BiH; Svrha doznake: Djelo sv. Petra apostola.

Tomo Knežević