Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja 2021. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je svečano Euharistijsko slavlje uz koncelebraciju 12 svećenika.

Prije početka Svete mise generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić, u ime svećenika, redovnika, redovnica i puka mjesne Crkve te u svoje osobno ime, uputio je čestitku kardinalu Puljiću u povodu godišnjice njegova biskupskog posvećenja, koje je bilo po rukama pape Ivana Pavla II. u Rimu, 6. siječnja 1991. „U ovoj radosnoj obljetnici Vašega biskupstva, 30-toj po milosti Božjoj, zajedno s Vama, mi svećenici, redovnici, redovnice i puk mjesne Crkve koja je u Sarajevu, želimo uputiti svoje usrdne molitve Kristu, Dobrom Pastiru, koji Vas je odabrao u red biskupstva i za našeg Pastira. Ujedno, želimo Vam uputiti iskrene čestitke za obilježavanje još jedne godišnjice, koja je Vama osobno, kao i nama, podsjetnik na taj sretni i milosni događaj Vašega života“, kazao je mons. Ćosić koji je dodao da se njihovim molitvama i čestitkama također pridružuje i mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski, koji zbog drugih pastoralnih obveza nije mogao sudjelovati u Euharistijskom slavlju.

U uvodnoj riječi kardinal Puljić zahvalio je mons. Ćosiću na upućenoj čestitci te kazao da pod ovom Svetom misom mole ne samo za njega, već za ovu mjesnu Crkvu koja mu je povjerena. „A ova svjetiljka mira nas podsjeća trajno na svetoga Papu koji mi je prije 30 godina na današnji dan položio svoje ruke i zaredio me za nadbiskupa. Zato ga žarko molim: sveti Papa, moli za nas da vjerni budemo do kraja života, Bogu odani i u povjerenoj službi“, riječi su kardinala Puljića koji je potom pojasnio da svetkovina Bogojavljenja ima višestruko značenje među kojima Isusovo rođenje i Bogojavljenje te da se u narodu naziva i Vodokršće jer se blagoslivlja voda kojom se škropi prisjećajući se vlastita krštenja.

Nakon što je navijestio Evanđelje, rektor katedrale mons. Ante Meštrović pročitao je sljedeći Bogojavljenski navještaj Uskrsa za 2021. godinu:

Predraga braćo i sestre,
objavila nam se slava Gospodnja
i uvijek će se objavljivati dok On ponovno ne dođe.

U tijeku i rasporedbi vremena spominjemo se i živimo
otajstva spasenja. Središte čitave liturgijske godine
uskrsno je trodnevlje našega Gospodina raspetoga,
ukopanoga i uskrsloga, a vrhunac mu je
Uskrs: Nedjelja uskrsnuća, 4. travnja.

Svake nedjelje, tog tjednog Uskrsa, uprisutnjuje sveta
Crkva ovo veliko otajstvo, u kojem je Krist pobijedio
grijeh i smrt.

Od Uskrsa proistječu svi sveti dani:
početak korizme,
na Pepelnicu, 17. veljače;
Uzašašće Gospodinovo, 13. svibnja;
Nedjelja Pedesetnice: Duhovi, 23. svibnja;
Svetkovina Presvetog Srca Isusova, 11. lipnja;
a početak nove liturgijske godine i došašća u nedjelju, 28. studenog.

I na blagdane Presvete Bogorodice, apostola i svetih,
te na spomen vjernih mrtvih, navješćuje Crkva na svom
putu zemaljskom Gospodnje pashalno otajstvo.

Kristu, koji bijaše, koji jest i koji dolazi,
Gospodaru vremena i povijesti,
neprolazna slava u vijeke vjekova.
Amen.

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić podsjetio je da se svetkovinom Bogojavljena u početku slavilo rođenje Isusa Krista, a da se Isusovo rođenje kasnije na Zapadu počelo slaviti kao Božić. Dodao je da se uz svetkovinu Bogojavljenja posebno spominjemo svih trenutaka u kojim se Isus objavio kao Bog, poput prvog Isusova čuda – pretvaranja vode u vino na svadbi u Kani Galilejskoj.

Progovorivši potom o ljudskoj i životnoj stvarnosti, ukazao je na postojanje fizičkog i duhovnog mraka. „Svi smo to iskusili, posebno oni koji su u ratu bili i ovdje doživjeli da nema svjetla. Ali onaj duhovni mrak, on ima više uzroka. Jedan od uzroka duhovnog mraka je neznanje. A drugi, često puta zasjeni čovjeka neka čudna stvarnost da mu 'navuče mrak na oči', da čovjek jednostavno upadne u neizvjesnost“, upozorio je kardinal Puljić dodavši da je 'duhovni mrak' osobito prisutan kad čovjek 'ogugla na grijeh' pa nema osjećaja da griješi, kad izgubi vezu s Bogom. „Kako, zapravo, u tom duhovnom mraku izići do svjetla? Počevši od samog neznanja: vi znadete da dijete, kad se rađa, ono je prazna ploča, na njoj pišu roditelji životnu priču i oni su prvi koji su zvijezda prethodnica da dovedu svoju djecu do Boga, do Isusa. Možda ne toliko riječima koliko ono što dijete najviše upija, a to je stav roditelja, njihovo uvjerenje, njihovo vladanje…“, kazao je kardinal Puljić koji je dodao da preko te zvijezde vodilja i kasnije u životu spoznamo kako izdržati i ustrajati. „Svatko od nas u sebi nosi jednu zvijezdu – to je savjest. Svakog od nas ta 'svjetiljka' vodi Bogu i divno je kad čovjek postaje poslušan tom glasu Božjem u nama kojim nas Bog privlači sebi“, kazao je kardinal Puljić.

Rekao je da nijedan čovjek nije doživio da mu Bog nije ponudio to nutarnje svijetlo. Kazao je da je akademski slikar Gabriel Jurkić, nakon što je oslijepio, odbio ponudu da mu operaciju očiju financira Komunistička partije Jugoslavije obrazloživši da ga je strah da poslije neće vidjeti ono što je kao slijepac 'srcem vidio'. „Divan su dar te ljudski oči, ali je još divnije svjetlo nutarnje vjere kojim čovjek istinski otkrije smisao života i ima hrabrosti nositi se s izazovima“, rekao je kardinal Puljić ističući da je upravo danas, na Bogojavljenje, „divan izazov da mi vidimo imam li ja to svjetlo u sebi: svjetlo vjere, svjetlo savjesti, svjetlo poniznosti, da se klanjam Bogu“.

Bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa bili u asistenciji i animirali liturgijsko pjevanje. (kta)