Molitva i milosrdna djela – ruke su koje od početka svojega papinstva papa Franjo pruža prema dragom ukrajinskom narodu, uz posebnu pozornost prema žalosnim ratnim zbivanjima koja taj narod muče od 2014. godine. Papa ih je istaknuo u raznim prilikama, javnim i privatnim, kao što je učinio na kraju molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju, izražavajući zadovoljstvo zbog dogovora o prekidu vatre sa separatistima u pokrajini Donjeck.

Govoriti o sukobu i nazvati ga 'ranom', u kojemu djeca plaćaju najvišu cijenu, te poticati međunarodnu zajednicu da pronađe rješenja koja će donijeti plodove mira u pravednosti, vrlo je važno za nas, Ukrajince – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan mons. Eduard Kava, pomoćni biskup Lavova. Njegovo nam svjedočanstvo pomaže podsjetiti se na razvoj humanitarnoga projekta „Papa za Ukrajinu“, koji je papa Franjo potaknuo kao konkretni znak ljubavi i solidarnosti bez obzira na religiju, vjeroispovijest ili etničku pripadnost. Na raspolaganje su stavljena sredstva za grijanje, lijekovi, odjeća i hrana, sredstva za održavanje higijene te psiho-socijalna potpora.

Inicijativu, povjerenu nadzoru Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, tijekom posljednjih je godina – uz stalnu suradnju apostolske nuncijature – na licu mjesta u prvoj godini ostvario Stručni odbor u Zaporožju, a u drugoj godini Tehničko tajništvo u Kijevu. S njima su surađivala karitativna tijela Crkve, ali i drugih kršćanskih vjeroispovijesti i međunarodnih organizacija zaduženih upravo za tu inicijativu.

Lijepi je to znak ekumenizma – primijetio je biskup Kava, govoreći o radu koji je doista ostvaren zajednički, služeći siromašnima, djeci s teškoćama povezanim sa stresom zbog rata, kao i obiteljima s više djece, te starijim osobama koje su sve izgubile. Onako velike krize više nema, ali – primijetio je biskup – i dalje postoje neke potrebe te je još uvijek potreban rad Crkve.

Stanje je vrlo ozbiljno jer su svi umorni – dodao je biskup. Svakoga dana, kao u ratu, ima mrtvih, i još uvijek je mnogo ljudi u bolnici zbog posljedica rata. Riječ je ponajviše o civilima, o ljudima koji su ostali na tom okupiranom području. Najviše trpe mladi koji žive na granici, a ne mogu se preseliti jer nemaju mogućnosti. Zbog toga je glas Svete Stolice i Pape za nas, Ukrajince, vrlo koristan, jer omogućuje da svijet sazna da ovdje još nije završio sukob koji traje od 2014. godine.

Inicijative u okviru projekta „Papa za Ukrajinu“, koji je pokrenut 2016. godine, gotovo su sve ostvarene. Jedino što je još preostalo – objasnio je biskup Kava – jest nabavka medicinskih uređaja za jednu bolnicu koja se gradi. U tom smo vremenu iskoristili oko 15 milijuna eura pomoći Svete Stolice, i možemo reći da smo pomogli više od 980.000 ljudi. Tu su bolnice, siromašni, obitelji s mnogo djece, starije osobe koje su ostale same i bez ičega, bez hrane, odjeće, grijanja. Možemo reći da smo u završnom dijelu Papina projekta.

Crkva se zauzela i u izgradnji stanova kako bi ljudima pružila osjećaj normalnosti. Danas možemo reći da stanje nije tragično kao prije četiri ili pet godina – primijetio je biskup te dodao – ali očito je, primjerice, da obiteljima koje imaju mnogo djece i starijim osobama koje primaju male mirovine, još uvijek treba pomoć Crkve. Što se pak tiče ljudi koji su napustili zemlju, biskup je kazao da su se brojni vratili u svoj dom. Svi su mislili da će rat trajati nekoliko mjeseci, ali on traje već šest godina i ne vidi se njegov kraj. Zbog toga su se mnogi vratili kući, osim onih koji su uspjeli izići iz okupiranoga područja i ne vraćaju se zbog opasnosti po život.

Biskup Kava je na kraju istaknuo zajednički rad na Papinom projektu, i to ne samo latinskoga Caritasa i grkokatoličkoga Caritasa, nego i protestanata i brojnih međunarodnih organizacija. To je za nas bio znak dobroga ekumenizma, i može se reći da je ta inicijativa Svete Stolice bila jedina na kojoj smo doista zajedno radili kako bismo pomogli narodu – rekao je pomoćni biskup Lavova. (missio.ba/rv)