U videoporuci molitvene nakane za mjesec travanj, koju je objavila Papina svjetska molitvena mreža, Sveti Otac poziva na molitvu za humanitarno osoblje koje pruža pomoć stradalima u oružanim sukobima, stavljajući u opasnost vlastiti život kako bi spasilo živote drugih

Oni su znak nade – tim je riječima papa Franjo opisao nazočnost liječnika, bolničara i ostaloga medicinskog osoblja koje radi na područjima uništenima sukobima, u videoporuci molitvene nakane za mjesec travanj, koju je objavila Papina svjetska molitvena mreža. Riječ je o mudrim, hrabrim, dobrim osobama koje, slijedeći svoj poziv, rade u krajnje opasnim uvjetima – istaknuo je Papa. Molimo za liječnike i humanitarno osoblje nazočno na ratnim područjima, koji riskiraju vlastiti život kako bi spasili živote drugih – predložio je papa Franjo.

Sveti Pavao VI. je u poruci za XI. svjetski dan mira, 1978. godine, napisao da su liječnici učene, vrijedne i dobre osobe, koje su od znanosti i zdravstvene umjetnosti učinili svoj poziv i zvanje. Papa Franjo je pak, 2016. godine, primivši u Vatikanu predstavnike španjolskih i latinskoameričkih liječnika, dodao da se rad liječnika ne temelji samo na znanosti i stručnoj sposobnosti, nego također, i ponajviše, na njegovom sudjelovanju u patnji i milosrdnom odnosu prema onima koji trpe u tijelu i u duši. Suosjećajnost je u određenom smislu duša medicine. Suosjećajnost nije trpljenje, nego ona znači su-osjećati stanje druge osobe.

U ovom se trenutku u svijetu vodi više od 20 oružanih sukoba, od kojih je njih sedam – prema podacima UNHCR-a – prouzročilo veliki broj žrtava i izbjeglica. Riječ je o sukobima u Jemenu, Iraku, Siriji, Južnom Sudanu, Somaliji, Afganistanu i Ukrajini, a tu su još Demokratska Republika Kongo i Srednjoafrička Republika u kojima sukobi neprestano traju već godinama. Upravo su oružani sukobi glavni uzročnici humanitarnih kriza u kojima je golema potreba liječnika, bolničara, primalja, drugih medicinskih djelatnika i pomoćnoga osoblja.

Procjenjuje se da u svijetu živi gotovo 136 milijuna osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć. Za ostvarivanje planova u pružanju pomoći potrebno je više od 25 milijarda dolara, a prikupljeno je samo nešto više od 15 milijarda, što je oko 60% potrebnoga iznosa. Može se reći da je riječ o smiješnom iznosu u odnosu na 1739 milijarda dolara općih vojnih troškova u samo jednoj godini, koji se utroše za nabavku oružja, tenkova i ratnih zrakoplova. Osim toga, kako ističu razne humanitarne organizacije, u današnjim se ratovima bolnice i zdravstveni centri ne mogu više smatrati sigurnim mjestima, jer ih se bombardira kao ratne ciljeve, što je protivno Međunarodnom humanitarnom pravu.

Otac Frédéric Fornos, međunarodni ravnatelj Papine svjetske molitvene mreže, podsjetio je da su u oružanim sukobima civili glavne žrtve, zbog toga je zdravstveno osoblje vrlo važno. Ono spašava živote i ublažava trpljenje u opasnim situacijama – dodao je otac Fornos. Ipak, te se ljude često napada ne poštujući Međunarodno humanitarno pravo.

I papa Franjo je u svojoj apostolskoj pobudnici 'Gaudete et Exsultate' istaknuo da je davanje vlastitoga života za druge put svetosti, kao što je i prošle godine, 27. siječnja, susrevši se s članovima Talijanskoga Crvenog križa istaknuo da Dobri Samarijanac ne podvrgava ranjenoga čovjeka nekom preventivnom ispitivanju, ne sudi ga i ne podređuje svoju pomoć moralnim, a još manje religijskim prednostima. (missio.ba/rv)